Magazin Srbija

Sudija Majić: Mislim da treba izaći na referendum

Foto: Printskrin/ YouTube/ Da sam ja neko

Sudija Apelacionog suda, Miodrag Majić, je u tekstu za portal “Nova” poručio da treba izaći na predstojeći referendum, u nedelju 16. januara.

Tekst prenosimo u celosti.

Uvek mislim da treba izaći na referendum, to je jedna od retkih prilika gde građani mogu da učestvuju u takozvanoj neposrednoj demokratiji.

Tim pre, kada menjamo najviši pravni akt, a ovaj put se izmene odnose na pravosuđe kao jednu od tri grane vlasti, a koje zauzima najneslavniju poziciju.

To je grana vlasti koja po mom dubokom uverenju nikada nije uspelo da se uspostavi kao prava grana vlasti.

Dve su grupe razloga zašto sam kritikovao predložena rešenja.

Prvi se odnose na sam legitimiteta procesa.

Najjednostavnije rečeno, smatram da se ovako važan posao ne obavlja u ovakvim uslovima u društvu kakve imamo, a to su uslovi praktično jednopartijskog parlamenta, gde mi zapravo nemamo opoziciju i gde imamo jedno duboko podeljeno društvo.

To onemogućava da se ozbiljnije uzmu u obzir i argumenti drugačijih političkih opcija. To je sve rezultiralo svim tim što imamo.

Počev od sastava radne grupe, pa do načina na koji se ovi amandmani predstavljaju, rezultatom koji nije dovoljno kvalitetan, na posletku i činjenica da ako postoji parlament koji se neprilično odnosio prema pravosuđu, onda je to upravo ovaj saziv.

A mi mu poveravamo da reformiše pravosuđe. Najkraće rečeno ja u takav ishod ne verujem.

Što se tiče samog teksta i rešenja za koja nam se sugeriše da su jako dobra, da će predstaviti temelj za jedno drugačije pravosuđe, moram da kažem da sam i tu skeptičan.

Osvrnuću se samo na one nedostatke, koje je na sličan način registrovala i Venecijanska komisija, iako nam se da predstavlja da je samo nekakve hvalospeve dala.

To nije tačno.

Na prvom mestu, reč je o sastavima Visokog saveta sudstva i Visokog saveta tužilaca. To su ljudi koji će fundamentalno odlučivati o tome ko će biti sudija, a ko tužilac, ko će prestati to da bude…

Osnovni problem tiče se ova četiri istaknuta pravnika koji sada ulaze u sistem i kojima se zapravo jedna ranije vidljivija opcija, a to su ministar pravde i predsednik Skupštinskog odbora menja ovom manje vidljivom.

Njih bira parlament po praktično nepostojećim kriterijumima.

Jedini je da neko ima 10 godina staža kao pravnik, što je po mojoj slobodnoj proceni više desetina hiljada pravnika u Srbiji.

Kad se zna da će ih birati parlament, jasno je da će to biti pravnici koji se jedino ističu lojalnošću onoj političkoj opciji koja u tom trenutku bude na vlasti.

To je izuzetno opasno, jer će preko ta četiri člana Saveta, politička opcija fundamentalno uticati na izbor sudija, samo na jedan manje vidljiv način.

Ako se parlament ne usaglasi oko ovih imena, o tome će odlučivati petočlana komisija koja ima izrazito politički karakter, jer tu ulaze predsednik parlamenta, predsednih Vrhovnog kasacionog suda, republički tužilac, ombudsman i predsednik Ustavnog suda, a to su sve one pozicije koje su u čisto političkom procesu biraju.

To je vrlo otvoren i ozbiljan kanal za politički uticaj, a to je suprotno onom što se želelo postići.

Kad je o tužiocima reč, stanje je još gore nego što trenutno imamo, jer u njihovom savetu postoji jedan tužilački predstavnik manje nego sada, zadržano je članstvo ministra i vrhovnog tužioca.

Tužilaštvo je, inače, rak rana sistema, jer nema procesuiranja svih ovih afera kojih smo svedoci, a mi sad imamo praktično još gore stanje.

I dalje nemamo kriterijume za izbor na sudsku i tužilačku funkciju, nije uspostavljena budžetska autonomija Visokog saveta sudstva, što je bio jedan od ciljeva.

Postoje sasvim neodređene formulacije kada je reč o razlozima za prestanak sudijske funkcije i takođe je vidljivo da se time trgovalo u ovom čitavom postupku.

Kada se svemu tome da se oslanjamo na buduće zakonodavstvo koje bi trebalo da popravi stvari, to treba samo još veću pozornost da pobudi.

Ono što je za očekivati, jeste da će se sprovodbenim zakonodavstvom istaknutim pravnicima dati pravo veta, kao i da će se ponovo ići na određenu manju ili veću promenu mreže sudova, što bi ponovo moglo poslužiti kao osnov za šikaniranje sudija i tužilaca koji nisu po volji vladajuće stranke.

Izvor: Nova.rs

Za šta glasamo na referendumu 16. januara i zašto na brzaka menjamo Ustav?

Čitajte Luftiku na Google vestima

62 Shares
Share via
Copy link