Magazin

U plemenu podno Himalaja žene vode glavnu reč, a muškarci služe za ispunjenje svih njihovih fantazija

319875_pleme-mosuo_ff
Foto: Costfoto / ddp USA / Profimedia

Pleme Mosuo podno Himalaja ne odražava stereotipe koje ljudi u “civilizovanom” svetu gaje prema nepoznatim i dalekim kulturama. Oni se drže nekih svojih drevnih i tradicionalnih normi u kojima uglavnom suvereno vladaju žene, dok su muškarci skrajnuti sa neuporedivo manje prava i služe za ispunjenje svih potreba i fantazija svojih žena, majki i sestara.

To pleme živi u senci himalajskih planina na ivici prostranog jezera Luga. Za njihovu složenu društvenu strukturu kaže se da je jedno od poslednjih matrijarhalnih društava na svetu, koje sledi majčinu krvnu lozu i praksu “šetajućeg braka”.

To drevno pleme sa iznenađujuće “modernim” vrednostima je veoma popularno. Posećuje ih stotine turista, antropolozi hrle da uče o njima, a kineska vlada ih vidi kao nešto više od “unosne robe”.

Mosuo pleme ima prilično dugu istoriju, koja datira čak 2.000 godina unazad. Ono što je specifično za ovo pleme svakako je da su oduvek negovali tradiciju i kulturu matrijarhata. Naime, u ovom plemenu žene su te koje uvek donose odluke i koje su na čelu porodice.

Svaka porodica se obično sastoji od 10 ili čak više članova, ali sva imovina je uvek u rukama žena. Ono što je specifično za ovo pleme jeste da praktikuju jednu vrstu “otvorenog, liberalnog braka”, gde je ženama dozvoljeno da imaju koliko god ljubavnika žele.

Zapravo, one i nisu vezane klasičnim brakom, već muškarci, koje Mosuo žena poželi, noću dolaze u njenu kuću, provedu noć s njom, a iz kuće mora otići pre nego što svane. Ukoliko žena ne želi vezu sa svojim dotadašnjim ljubavnikom, ona simbolično stavlja muške cipele ispred svojih vrata, dajući mu do znanja da je njegovo mesto zauzeto.

Ako se iz jedne ovakve veze rodi dete, to dete odgaja majčina rodbina i dete dobija majčino prezime.

Inače, u prošlosti Mosuo pleme je bilo prilično izolovano i skoro da nije imalo kontakta sa spoljnim svetom. Međutim, poslednjih godina njihovo mesto je postalo poznata turistička destinacija i oni se polako otvaraju prema svetu. Štaviše, pokazali su se kao izuzetno gostoljubivi.

Iako mnogi smatraju da je pleme Mosuo poslednji matrijarhat na svetu, činjenica je da njihovu zajednicu ne možete porediti s ostatkom sveta jer su dugo bili izolovani, a samim tim ne mogu se ni upoređivati sa vrednostima zapadnog sveta. Naime, dok je žena glava kuće i sva imovina njena, činjenica je da one danas nisu toliko uključene u aktivno donošenje odluka, već je to, ipak, prepušteno muškarcima.

Zapravo, u ovom plemenu muškarci nemaju nekih posebnih odgovornosti: dakle, nemaju posao, odmaraju celi dan, a sve kako bi bili odmorni za noćne posete svojim ženama. Generalno, njihova jedina uloga jeste uzgajanje stoke i ribolov.

Inače, ono što je bitno naglasiti za ovo pleme jeste da se žene iz plemena ne udaju, tj. kod njih ne postoji nikakva klasična ceremonija stupanja u brak. Zapravo, u njihovoj kulturi i tradiciji imati samo jednog partnera predstavlja nepoštovanje svojih predaka, niti se smatra podobnim.

Upravo zato u njihovom jeziku ne postoji reč za oca ili muža.

Zajednički život uopšte nije preporučljiv jer to jednostavno nije u njihovoj tradiciji. Nije tajna da Mosuo žene ne veruju u brak, bar ne u instituciju braka kakva je nama poznata. Inače, muškarci nemaju svoju imovinu i do kraja života žive u majčinoj kući.

Štaviše, majke svu svoju imovinu nakon smrti ostavljaju kćerkama, nikada sinovima, iako im je dozvoljeno da žive u majčinoj kući.

Iako je poslednjih godina porastao interes turista za njihov kraj, zanimljivo je da Mosuo žene nikada neće pogledati nekoga “sa strane”, već isključivo Mosuo muškarce. Takođe, ono što je specifično za njihovu kulturu jeste da se stari i nemoćni nikada ne napuštaju, već se porodice brinu o njima do samog kraja.

Izvor: Stil Kurir

U plemenu Minankabau zaista se raduju rođenju devojčice, a muškarci služe ženama

Čitajte Luftiku na Google vestima

42 Shares
Share via
Copy link