Balkan Magazin

Borba za đubre u Hrvatskoj, tek što su zabranili plastiku, počelo nameštanje kumovskih poslova

jednokratna plastika
Foto: Ekovjesnik.hr

U Hrvatskoj je usvojen Zakon o zabrani upotrebe jednokratne plastike koji stavlja zabranu na jedan deo proizvoda od ovog materijala. Međutim, rok za zabranu jednokratne plastike u zemljama EU bio je 3. jul ove godine ali je svega nekoliko zemalja je to i uradilo do zadatog roka, a čak ni one nisu u potpunosti primenile Direktivu.

Hrvatska se može pohvaliti delimičnim uspehom stavljanja zabrane na promet određenih proizvoda od plastike ali se sa druge strane javljaju novi problemi. Prema rečima jednog broja ekoloških organizacija okupljenjih u nacionalnu mrežu Zero Waste, Hrvatsaka je samo odložila rešavanje problema zagađenja plastičnim otpadom. Pored toga iznedrio se problem upravljanja otpadom koji prenosi nadležnost sa jedinica lokalne samouprave na županije i grad Zagreb što povećava i cenu komunalnuh usluga i formira svojevrsan monopol u ovom poslu.

Direktiva (EU) 2019/904 Evropskog parlamenta i Saveta od 5. juna 2019. o smanjenju uticaja određenih plastičnih proizvoda na životnu sredinu ima za cilj sprečavanje i smanjenje uticaja određenih plastičnih proizvoda na životnu sredinu. Akcenat se stavlja i na zdravlje ljudi i promovisanje prelaska na cirkularnu ekonomiju sa inovativnim i održivim poslovnim modelima, proizvodima i materijalima, čime se doprinosi efikasnom funkcionisanju tržišta.

Prelazni period prilagođavanja država članica EU okončan je 3. jula 2021. godine, do kada su sve zemlje morale da donesu zakone, propise i administrativne odredbe potrebne za usklađivanje sa Direktivom.

Dugo najavljivana potupuna zabrana nije u potpunosti uvedena ali će se ovim Zakonom ipak zauvek, ukloniti sa polica hrvatskih prodavnica jednokratni plastični pribor za jelo (viljuške, noževi, kašike i štapicio), plastični tanjiri i slamke, štapići od balona i štapići za uši od plastike. Zabrana se odnosi i na proizvode od okso-razgradive plastike i posude za hranu od ekspandiranog polistirena, odnosno posude za hranu sa ili bez poklopca.

Potpuna lista proizvoda data je na Listi B Aneksa III. Zakona. Zakon takođe zabranjuje lagane plastične kese od 1. januara 2022. godine, sa izuzetkom onih koje su veoma tanke i posebno problematične po životnu sredinu. Sledeće tri godine proizvodi poput kutija, ambalaže i flaša za piće koji imaju čep ili poklopac od plastike biće dozvoljeni na tržištu, a zabrana ovih proizvoda stupiće na snagu 3. jula 2024. godine.

Udruženja i građanske inicijative okupljene u nacionalnu mrežu Zero Vaste Croatia, kao i Platformu za borbu protiv zagađenja plastikom, upozorile su na kršenje rokova za usvajanje ovog zakona, ali su se njihove primedbe uglavnom odnosile na nedostatak ambicija i nedostatak propisivanja ciljeva za smanjenje potrošnje i zabranu najtanje plastične kese za jednokratnu upotrebu koja je jedan od najvećih zagađivača.

Takođe, udruženja su ukazala na nedovoljno regulisanu odgovornost proizvođača i okvire za razvoj sistema za višekratnu upotrebu koji imaju veliki potencijal za otvaranje mnogih zelenih radnih mesta.

Zelena akcija ističe da Zakon i dalje održava niz loših praksi i upozorava na nastavak forsiranja izgradnje skupih i štetnih regionalnih centara za smeće, kao i nepošten okvir za izračunavanje cene usluge.

– Zbog ovih i sličnih odredbi i nedostatka ambicija, očekuje nas nova decenija sporog i nedovoljnog napretka, neispunjenja ciljeva smanjenja, ponovne upotrebe i reciklaže otpada i vjerovatno povećanje cijena računa po gradovima i opštinama. Ukratko, kontinuirano bogaćenje određenih šerifa koji posluju sa smećem, na štetu životne sredine i javnog interesa – navodi se u saopštenju Zelene akcije, prenosi Ekovjesnik.

Osim toga, prema novom Zakonu, ovlašćenje za donošenje planova upravljanja otpadom prenosi se s jedinica lokalne samouprave  na županije i Grad Zagreb, što prema zelenim udruženjima dodatno pogoduje radu regionalnih centara za upravljanje otpadom, umesto neophodne decentralizacije.

Ljubljana zabranila upotrebu jednokratne plastike, smeće kod njih gotovo da ne postoji

Čitajte Luftiku na Google vestima

Julija Vojinović

Dodaj komentar

Klikni da objaviš komentar

10 Shares
Share via
Copy link