Hrvati nakon „Ane Frank“ iz lektire izbacili „Ježevu kućicu“ i „Malog princa“

Egziperijev – Mali princ i Ježeva kućica, Branka Ćopića takođe su među brojim književnim delima koja su izbačena iz osnovnoškolske lektire u Hrvatskoj. Burne reakcije javnosti se ne stišavaju, pa se oglasila i resorna ministarka, Index.hr.

Odluka o promeni lektire neprijatno je iznenadila brojne hrvatske književnike, koji upozoravju da u taj proces odlučivanja Ministarstva nauke i obrazovanja nisu bili uključeni najbolji stručnjaci za književnost za decu i mlade.

Resorna ministarka Blaženka Divjak objavila je tim povodom status na Fejsbuku, koji prenosimo u celosti.

„Nakon jučerašnjeg dana jasno je da postoje snažne kontroverze u struci, ali i javnosti po pitanju lektire. I ja sam kao ministarka shvatila jasnu poruku i uvažiću kritike. Zamolila sam kolege da hitno sastave anketni upitnik za sve profesore Hrvatskog jezika u osnovnim i srednjim školama i upravo će oni svojim odgovorima kreirati preporučeni popis savremenih lektirnih dela. To možda i nije uobičajena metoda, ali mislim da ovako snažne kontroverze, oko kojih očito nema suglasnosti unutar struke, mogu rešiti samo ljudi iz učionica koji svaki dan provode s učenicima i koji najbolje mogu autonomno proceniti kojim lektirnim delima će najbolje ostvariti ishode učenja koji su predviđeni kurikulumom Hrvatskog jezika. Zaključno, najvažnije je da ovim pristupom promoviramo i podržavamo autonomiju i stručnost učitelja“, poručila je ministarka Divjak.

Prošle sedmice u Hrvatskoj je stigao novi popis lektire koji je izazvao nove kontroverze. Prema odluci Ministarstva znanosti i obrazovanja, nijedan savremeni hrvatski i strani književnik nije završio na popisu obavezne lektire, nego samo takozvani klasici.

Evo što su sve izbacili

Među brojnim naslovima izbačenih sa popisa obavezne lektire nalaze se „Mali princ“, „Ježeva kućica“, „Dnevnik Ane Frank“, „Srebrne svirale“, „Smogovci“, „Grga Čvarak“, „Alisa u Zemlji čuda“, „Breza“, „Poštarska bajka“, „Petar Pan“, „Pinokio“, „Pipi Duga Čarapa“, „Strah u Ulici lipa“, „Junaci Pavlove ulice“, „Hajdi“ i brojni drugi.

Hrvatski književnici se pitaju kako će se razvijati ljubav prema čitanju ako su deci obavezni samo klasici čije su teme od njih udaljene stotinama godina, dok se onekoje bi trebalo da su bliže i zanimljivije izbegavaju i kao preporuka.

Književnica Silvija Šesto je na svom profilu na Fejsbuku podelila status o delu izbačenih naslova. Evo šta je još napisala: