Lifestyle • Magazin

Društvene mreže bruje da je air fryer otrovan: Naučnici istražili šta se zaista dešava tokom pripreme hrane

air-fryer-
Foto: Freepik
Pratite Luftika na Google vestima ★ Pratite

Ako ste poslednjih dana naišli na objave u kojima se tvrdi da je friteza na vruć vazduh štetna ili čak „otrovna“, niste jedini.

Društvenim mrežama ponovo se šire upozorenja o popularnim uređajima, a kao argumenti najčešće se spominju plastika, neprijanjajući premazi, PFAS hemikalije i akrilamid koji nastaje pri pripremanju hrane na visokim temperaturama.

Ali šta o tome kažu istraživanja? Odgovor je nešto manje dramatičan od viralnih objava. Air fryer nije proglašen opasnim uređajem, a nova istraživanja čak pokazuju da u nekim situacijama može biti bolji izbor od klasičnog prženja. Ipak, postoji nekoliko stvari na koje treba obratiti posebnu pažnju.

Šta se događa tokom pečenja?

Istraživanje naučnika sa Univerziteta u Birmingemu, objavljeno u časopisu ACS ES&T Air, bavilo se upravo emisijama koje nastaju tokom pripremanja hrane u fritezi na vruć vazduh. Istraživači su merili isparljiva organska jedinjenja, poznata kao VOC, azotne okside i ultrafine čestice, a zatim su upoređivali različite vrste hrane i načine pripreme.

Pokazalo se da količina emisija zavisi od namirnice. Masnija hrana, poput slanine, stvarala je više zagađujućih materija od hrane sa manje masnoće. Međutim, kada su istraživači uporedili pripremu masne hrane u air fryeru sa prženjem u dubokom ulju, razlika je bila velika. Kod dubokog prženja izmereno je čak 10 do 100 puta više isparljivih organskih jedinjenja.

Dakle, činjenica da tokom pečenja u fritezi na vruć vazduh nastaju određene materije sama po sebi ne znači da je uređaj štetan. Slične, a često i veće emisije nastaju i kod drugih načina termičke obrade hrane.

Prljav uređaj

U istom istraživanju pronađen je još jedan zanimljiv podatak. Naučnici su testirali air fryer koji je korišćen više od 70 puta i otkrili da je tokom testiranja stvarao 23 odsto više VOC jedinjenja, kao i više nego dvostruko više ultrafinih čestica nego novi uređaj. Pretpostavlja se da su razlog ostaci hrane i masnoće koji se nakupljaju na mestima koja nije moguće lako očistiti.

Ipak, ni tada emisije nisu dostigle nivoe zabeležene kod drugih načina prženja. Autori istraživanja naglašavaju da rezultati ne znače da bi porodice trebalo da se zabrinu zbog korišćenja air fryera, već pre pokazuju koliko je važno temeljno očistiti uređaj.

Akrilamid i teflon

Drugi argument koji se često pojavljuje u objavama o navodnoj štetnosti friteza na vruć vazduh jeste akrilamid. Reč je o jedinjenju koje može nastati kada se skrobne namirnice, poput krompira, pripremaju na visokim temperaturama. Međutim, to nije nešto što je specifično za air fryer. Akrilamid može nastajati i tokom pečenja ili prženja hrane u rerni i na tiganju.

Pitanje bezbednosti otvara se i kada je reč o neprijanjajućim premazima. Tu se najčešće spominju PFAS, velika grupa hemikalija kojoj pripada i PTFE, poznat kao teflon. PTFE trenutno nije zabranjen u air fryerima u Evropskoj uniji, ali je na nivou EU u toku postupak za široko ograničavanje PFAS-a. PFOA, jedna od konkretnih hemikalija iz te grupe, već je strogo ograničen u EU.

Važna je pritom i temperatura. Potencijalno pogoršanje neprijanjajućih premaza može se dogoditi na temperaturama od oko 260 °C i višim, dok većina air fryera ima maksimalnu temperaturu od oko 200 °C, a neki modeli dostižu 240 °C. To znači da se pri uobičajenim temperaturama rada ne može jednostavno zaključiti da će se premaz razgrađivati i oslobađati štetne materije. Veći razlog za oprez postoji ako je premaz oštećen, zbog čega takvu korpu ne bi trebalo nastaviti koristiti.

Treba li izbaciti air fryer iz kuhinje?

Prema dosadašnjim istraživanjima, nema razloga za takav zaključak. Upravo suprotno, kada je reč o kvalitetu vazduha u kuhinji, air fryer može stvarati znatno manje emisija od dubokog prženja, čak i kada se u njemu priprema masna hrana.

Ipak, kao i svaki drugi uređaj za pripremu hrane, treba ga pravilno koristiti. Ne treba nepotrebno prepeći hranu, oštećene neprijanjajuće površine obavezno treba zameniti, a posebno je važno redovno i temeljno čistiti uređaj, uključujući delove na kojima mogu da se nakupljaju masnoća i ostaci hrane.

Izvor: City magazine

Šokantno otkriće: Evo kako prerađena hrana tiho uništava naše telo

oznake

Milica Ognjanović

Dodaj komentar

Klikni da objaviš komentar

Share via
Copy link