Miris bureka, svežih peciva i krempita više nije prizor koji se u Nemačkoj vezuje samo za krajeve sa velikim brojem doseljenika sa Balkana. Pekare sa ukusima dobro poznatim ljudima sa naših prostora niču širom zemlje, pa čak i u manjim nemačkim gradovima, a njihovu ponudu sve češće otkrivaju i Nemci.
Trend je postao toliko primetan da su na njega ukazali i predstavnici nemačke pekarske industrije. Iako ne postoji zvaničan podatak koliko „balkanskih pekara“ trenutno posluje u zemlji, iz struke poručuju da ih je iz godine u godinu sve više. Burek se tako našao u centru zanimljive promene nemačkih prehrambenih navika, iza koje se krije mnogo više od ljubavi prema hrskavom testu.
Jedan od primera je Ravensburg, gde je otvorena „Balkanska pekara“, lokal u kojem se prodaju burek, hleb, slatka peciva, krempite, ali i ćevapi i druga jela karakteristična za kuhinju jugoistočne Evrope.
Pekaru otvorila ćerka gastarbajtera
Pekaru u Ravensburgu vodi 42-godišnja Imrane Baftiu, majka dvoje dece, čiji su roditelji svojevremeno sa Balkana došli u Nemačku kao gastarbajteri.
Iako je poreklo njene porodice sa Kosova, ponuda lokala nije ograničena samo na tamošnju kuhinju. Ideja je bila da na jednom mestu objedini ukuse koji su prepoznatljivi širom Balkana.
– Moj cilj je bio da napravim mesto na kojem se ljudi osećaju prijatno. Tako to poznajem iz svoje domovine – rekla je Baftiu.
Kako objašnjava, kraj iz kojeg potiče njena porodica prvenstveno povezuje sa gostoprimstvom, toplinom i druženjem, a hrana je važan deo takvog iskustva.
Pekaru je otvorila krajem jula, a reakcije kupaca do sada su, prema njenim rečima, pozitivne. Za jedne su burek i krempite ukusi koje poznaju sa putovanja, dok druge podsećaju na porodični dom i detinjstvo.
“Primećujemo sve veći broj balkanskih pekara”
Ravensburg nije usamljen primer. Pekare sa ponudom karakterističnom za Balkan postaju sve češći prizor u nemačkim gradovima, a novi lokali pojavljuju se i izvan najvećih urbanih centara.
– Primećujemo sve veći broj pekara sa Balkana – rekao je Frank Sauter, direktor pekarskog udruženja u nemačkoj pokrajini Baden-Virtemberg.
Tačan broj ovih pekara ipak nije poznat. U zvaničnoj statistici ne postoji posebna kategorija koja bi ih izdvojila od ostalih pekarskih i ugostiteljskih objekata, pa je teško utvrditi koliko ih trenutno posluje širom zemlje.
Ipak, sagovornici nemačkih medija saglasni su da je njihova prisutnost sve primetnija.
Zašto Nemci sve više kupuju burek i slična peciva
Kulturni antropolog Gunter Hiršfelder sa Univerziteta u Regensburgu smatra da rast popularnosti ovakvih pekara nije slučajan. Jedan od razloga vidi u promenama prehrambenih navika stanovništva.
Klasični veliki obroci, prema njegovim rečima, postepeno gube deo nekadašnjeg značaja, dok raste interesovanje za hranu koja može brzo da se pojede i koja je zasitnija od obične užine, ali ne zahteva odlazak u restoran.
Upravo tu se dobro uklapaju burek i slična peciva. Ovakvi lokali nalaze se negde između tradicionalne pekare i mesta za brzu hranu, zbog čega Hiršfelder smatra da su deo šire kulture brzih, manjih obroka.
Tradicionalne pekare imaju sve više problema
Promene nisu povezane samo sa ukusom potrošača. Tradicionalne nemačke pekare suočavaju se sa rastom troškova i nedostatkom radnika, dok se istovremeno u gradskim centrima oslobađaju poslovni prostori koje preuzimaju novi preduzetnici.
To otvara prostor i za pekare sa drugačijom ponudom, uključujući one koje nude specijalitete sa Balkana.
Hiršfelder ukazuje i na još jednu promenu – način na koji se Balkan doživljava u Nemačkoj.
– Dugo je ovaj region bio snažno povezan sa negativnim slikama. Danas je Balkan mnogim ljudima bliži, geografski, turistički i kulturno – objasnio je.
Putovanja i veća dostupnost hrane iz različitih delova Evrope učinili su da proizvodi poput bureka više nisu zanimljivi samo ljudima poreklom sa Balkana. Sve češće ih kupuju i Nemci, a rast broja pekara pokazuje da za takvu ponudu postoji sve veće tržište.
Izvor: Blic
Taste Atlas rangirao najbolja srpska predjela: Gibanica nije prva, a pobednik će mnoge iznenaditi



Dodaj komentar