Koronavirus Lifestyle

4 saveta za prevazilaženje zimske depresije u vreme koronavirusa

Zimska depresija je stanje koje se povezuje sa godišnjim dobom i uslovljeno je padom raspoloženja i energije. Glavni uzrok je manjak sunčeve svetlosti i zatvorenost u stanovima i kućama.

Karakteristični simptomi uključuju umor, gubitak interesovanja za uobičajene aktivnosti, promenu apetita i potrebu za pojačanim unosom ugljenih hidrata, što neretko utiče i na promenu težine, slabu koncentraciju i razdražljivost, duže spavanje i san koji ne odmara, potrebu za osamljivanjem…“, kaže psihološkinja Senka Čimpo, piše Klix.

Zimska depresija je sama po sebi vrlo teška, ali psiholozi širom sveta upozoravaju da bi pandemija virusa korona, karantin i stres mogli dodatno da zakomplikuju situaciju.

Ko je najugroženiji i kako se nositi sa ovim problemom?

„Novo normalno“ donosi promene u svakodnevnim odnosima sa ljudima: manjak kontakta, više vremena u kući, usamljenost… Prema rečima stručnjaka, održavanje socijalne distance moglo bi dodatno da oteža problem sa kojim se bori veliki broj ljudi – sezonski afektivni poremećaj ili zimsku depresiju.

Zbog nedostatka sunčeve svetlosti neurotransmiteri koji su odgovorni za lučenje hormona raspoloženja (melatonin i seratonin) luče u manjoj količini pa je ključno izlagati se dnevnoj sunčevoj svetlosti.

Savetuje se, pre svega, borovak u prirodi

U konktekstu pandemije i zaštitnih mera s jedne, zatim suočavanjem sa sezonskim afektivnim poremećajem s druge strane, najznačajniji su boravak u prirodi i na otvorenom, uz zdrave životne navike, pre svega spavanja i ishrane“, kaže senka Čimpo.

Stručnjaci predlažu da se, ukoliko ne želite da se izlažete riziku zaraze prilikom druženja sa manjim grupama ljudi, počnete baviti trčanjem ili da praktikujete duže šetnje.

Ono što je takođe važno znati jeste da je sasvim normalno osećati se anksiozno, bezvoljno i razdraženo. Pandemija je kod mnogih izazvala pojavu depresije i pojačanu anksioznost, a mere fizičke distance i izolacije nisu zdrave za našu psihu.

Zato, redovno komunicirajte sa prijateljima i porodicom, ugodite sebi i ne libite se da razgovarate sa stručnjacima. Kad god imate priliku – prošetajte ili idite na izlet u prirodu.

Druga strana korone depresija i opsesivno kompulsivni poremećaji

Čitajte Luftiku na Google vestima

oznake

Tamara Obradović

Običan konzument društvenih mreža, američke literature i pomfrita.

Dodaj komentar

Klikni da objaviš komentar

Share via
Copy link