Magazin

Kako su 18. rođendani od porodičnih slavlja postali parada pijanstva i kiča

Punoletstvo ili osamnaesti rođendan, u poslednje vreme, prvi rođendan moraju da se proslave „za sve pare”, po ceni između dvesta i dve hiljade evra, pa i više, ako neko želi i ima, a svi ostali, drugi, sedmi ili petnaesti – mogu i skromnije.

A to znači kao nekada: u obližnjem kafiću, uz piće, muziku, sendviče i tortu, bez velike pompe, s familijom, prijateljima, a kod kuće ručak za užu porodicu…

Sociolozi podsećaju da je savremeno doba donelo pregršt novih trendova i fenomena, piše Politika. Proslave dečjih rođendana predstavljaju jednu od tipičnih pojava te vrste, na koje su pečat stavile sistemske i društvene promene kojih smo svedoci, kaže za Politiku Željko Sandić, sociolog, i ističe da su rođendanska slavlja postala, pre svega, stvar prestiža, koja u velikoj meri služe za pokazivanje statusnih simbola.

Skorojevićki mentalitet i glamur u lošoj interpretaciji mogu da izgledaju preterano i prenatrpano, što je osobina kiča.

Takve rođendane organizuju roditelji uz veliku pompu, posebno za mladiće otkako nema ispraćaja u vojsku, i onda su to događaji o kojima danima mora da se priča, a slike kače na društvene mreže, s tim da se uvek pribojavaju „da se ne obrukaju jer kada su ’oni tamo’ slavili u restoranu, bilo je to uz vatromet, živu muziku i silne zvanice”.

I posle svega, kada se ugase svetla i bučna muzika – zadovoljni budu slavljenici, a još više ugostitelji i isplaćeni organizatori slavlja, posebno ako im se pojave oni koji su spremni da potroše nekoliko hiljada evra za jednu „ludu” noć u kojoj zabava može da podseti na pravu svadbu.

Mada ne prolaze loše ni vlasnici igraonica, gde u proseku za 200 ili 300 evra može da se obeleži dan kada je rođena mala princeza ili princ.

Igor Peruničić, koji se bavi organizacijom ovakvih svečanih prilika, objašnjava da se za mlađe najčešće iznajmljuju igraonice, ali je moguće leti organizovati i zabavu na bazenu, u kuglani ili, na primer, u dvorani za pejntbol.

Veoma su traženi i takozvani tematski rođendani, pa je, u zavisnosti od željene tematike, moguće angažovati ketering, dekoraciju, kao i neizostavnog animatora, mada bude i posebnih zahteva za cvetnom dekoracijom ili čokoladnom fontanom.

Cene zakupa restorana variraju od grada do grada, od juga do severa Srbije, pa iznose između 17 i 30 evra po osobi – pokušava naš sagovornik da sračuna koliko bi gala proslava mogla da košta.

Ima onih kojima je muzika najvažnija, pa traže da im svira neki bend, što domaćina najčešće košta između 300 i 900 evra. Ukoliko, međutim, poželi da angažuje poznatog muzičara, cena se u proseku povećava na 3.000 evra.

Verica Kapetanović, takođe organizatorka proslava, na osnovu svog iskustva tvrdi da na deset „običnih” dečjih rođendana dođe jedan svadbarskog tipa, koji košta nekoliko hiljada evra.

“Iako su prvi i osamnaesti rođendani najpompezniji, pomodarstvo je zahvatilo i proslave svih ostalih rođendana. Uz neizostavnu igraonicu, od 5.000 dinara u unutrašnjosti do 25.000 u Beogradu, sada se plaćaju i slatki stolovi (6.000 – 15.000), torte s likovima iz crtaća (3.500 – 12.000 dinara), animatori koji gutaju vatru ili hodaju na štulama (12.000 dinara), čiji su termini rasprodati tri meseca unapred. Često majka i ćerka naručuju istu haljinu (oko 2.500 po haljini) ili odela za očeve i sinove. Vratimo li se na evropsku valutu za jednu prosečnu rođendansku zabavu u Beogradu trebalo bi izdvojiti između 500 i 800 evra, u Novom Sadu i Nišu po 350 do 600 evra”, sabira Kapetanovićeva.

Kako se ide ka severu Srbije, više je slavlja „za sve pare”, na jugu su finansijeri često naši gastarbajteri.

“Živimo u vremenu materijalizma i veliku važnost ima količina novca koja se troši na celokupnu proslavu, što samo po sebi doprinosi stvaranju ugleda i sticanju društvenog statusa”, ističe antropolog Bogdan Lekić.

“Ne treba preterivati i po svaku cenu pratiti modu. Nije potrebno potrošiti čitavo bogatstvo da bi se obeležio rođendan i priredila nezaboravna zabava, niti obraćati toliko pažnje na tuđe reakcije.”

Nikada nije bilo teže biti otac maloletnog deteta u Srbiji nego u doba Jale i Bube

Čitajte Luftiku na Google vestima

Tamara Obradović

Običan konzument društvenih mreža, američke literature i pomfrita.

Dodaj komentar

Klikni da objaviš komentar

294 Shares
294 Shares
Share via
Copy link