prijatelji
Lifestyle

Naučno je dokazano da vas veliki broj vaših prijatelja zapravo ne voli

Pojedini imaju desetine, a neki čak i stotine osoba u svom životu koje uzimaju za prijatelje, a ima i onih koji takve mogu nabrojati na prste jedne ruke.

Bez obzira da li ste ekstrovertnog ili introvertnog duha, sociološka istraživanja pokazuju da veliki broj onih koje smatramo svojim prijateljima ne misli tako o nama.

Studija koja je predložila ovu zanimljivu i pomalo sumornu tezu nosi naziv “Are You Your Friends’ Friend? Poor Perception of Friendship Ties Limits the Ability to Promote Behavioral Change” (u prevodu: “Jeste li prijatelj svoga prijatelja? Nezadovoljavajuća percepcija međuprijateljskih veza ograničava mogućnost za promicanje bihevioralnih promena”).

Ovaj je rad objavljen 2016. godine u online naučnom časopisu Plos One, a njegovi su autori Abdullah Almaatouq, Laura Radaelli, Alex Pentland i Erez Shmueli, piše Lola magazin.

Njihovo se sociološko istraživanje sprovodilo nad studentima s različitih krajeva sveta, te iz različitih društvenih podneblja. Anketa je tako obuhvatila šestotinak studenata iz Europe, SAD-a i Izraela.

Glavni cilj ove ankete bio je brojčanim vrednostima predočiti koliko ljudi koje prosečni pojedinac smatra prijateljima imaju recipročno prijateljske osećaje prema tom istom pojedincu. A rezultati su ispali poprilično zanimljivi.

Polovina vaših prijatelja ne misli o vama kao o svojem prijatelju

Prema brojevima dobijenim putem ispitivanja 600 sudionika ove ankete, ispada da prosečan pojedinac ima barem upola manje pravih prijatelja nego li je toga svestan.

Da pojasnim – ova studija ukazuje na to da otprilike oko 50 posto osoba koje prosečan čovek smatra svojim prijateljima ne smatra njega svojim prijateljem.

Zato, ako imate, recimo, 20 ljudi koje smatrate svojim istinskim prijateljima a ne tek kolegama ili poznanicima, u proseku samo oko 10 njih ima isto mišljenje o vama.

Ista studija takođe je otkrila zašto je procenjivanje konkretnog postotka recipročnih prijateljstava zapravo važno. To je stoga što jednostrani ljudski međuodnosi zapravo nemaju jednaki uticaj na živote uključenih pojedinaca kao obostrani recipročni odnosi.

Primera radi, samo pojedinci koji su u recipročno prijateljskom odnosu imaju snagu u značajnoj meri međusobno uticati jedni na druge kako bi razvili bihevioralne promene koje pozitivno deluju na kvalitet ljudskog života.

Na primer, osobe u nerecipročno prijateljskom odnosu neće imati dovoljno međusobnog uticaja da jedna drugu motivišu na vežbanje ili zdraviji život. Ovakav međusobni uticaj uglavnom imaju samo sudionici recipročno prijateljskog odnosa.

Ne znamo da prepoznamo prave prijatelje

Jedan od autora studije, dr. Erez Shmueli, komentarisao je rezultate sledećim rečima. “Ispada da su ljudi zapravo vrlo loši u procenjivanju toga ko su im prijatelji. Ako mislite da vam je neko prijatelj, od njega očekujete da i on o vama misli na isti način. No, to zapravo često nije slučaj.”

Momo Kapor je na genijalan način pričao o tome kako se gube prijatelji

Ne zaboravite da lajkujete Luftiku