Lifestyle

Šta se dešava u mozgu deteta dok crta? Odgovor bi vas mogao iznenaditi

Foto: Pixabay

Crtanje se često doživljava kao obična dečja igra, ali istraživanja pokazuju da je reč o aktivnosti koja ide mnogo dalje od pukog ispunjavanja papira bojama. Crtanje uključuje opažanje, pamćenje, kontrolu pokreta, pa čak i rano razumevanje drugih ljudi, zbog čega se ta naizgled mirna aktivnost pretvara u pravu mentalnu vežbu.

Za malu decu svaka povučena linija i svaki nacrtani oblik predstavljaju način na koji obrađuju svet oko sebe, ali i ono što vide, osećaju i pamte. Vremenom ta jednostavna navika počinje istovremeno da podstiče razvoj više oblasti mozga, često i bez toga da su odrasli toga svesni, piše Times of India.

Razvoj fine motorike

Držanje bojice, kontrolisanje pritiska na papir i namerno povlačenje linija zahtevaju preciznost. Istraživanja motoričkog razvoja pokazuju da su ove veštine usko povezane sa kognitivnim razvojem dece i adolescenata.

Studije koje su se bavile crtanjem kod dece povezale su ovu aktivnost sa razvojem motoričkih i vizuelno-prostornih veština, zbog čega crtanje može biti korisna svakodnevna vežba za male ruke i mozak koji se još razvija.

Podsticanje izvršnih funkcija

Kada dete pokušava da nacrta nešto sa određenom namerom, crtanje više nije samo nasumično šaranje. Kod male dece ono se povezuje sa radnim pamćenjem, samokontrolom i sposobnošću prilagođavanja, odnosno sa veštinama koje im pomažu da ostanu fokusirana, kontrolišu impulse i lakše prelaze sa jedne ideje na drugu.

Jednostavnije rečeno, crtanje od deteta zahteva planiranje, prilagođavanje i upornost.

Podrška jezičkom razvoju

Jedno od zanimljivijih otkrića novijih istraživanja jeste da se crtanje i jezik u ranom detinjstvu razvijaju paralelno. Kod vrlo male dece to su odvojeni, ali snažno povezani načini izražavanja, a važnu ulogu u toj povezanosti imaju upravo izvršne funkcije.

Crtanje deci može pomoći da pokažu ono što znaju i pre nego što za to pronađu prave reči.

Jačanje pamćenja i prisećanja

Dok crtaju, deca ne ostavljaju samo tragove na papiru. Ona se prisećaju onoga što su videla, doživela ili naučila i zatim to pretvaraju u sliku.

Noviji pregledi istraživanja pokazuju da crtanje delimično zavisi od pamćenja, dok druge studije ukazuju da crteži mogu pokazati kako se sećanja menjaju tokom vremena. Za decu to znači da crtanje može biti nežan način vežbanja prisećanja i organizovanja misli.

Kreativnost i fleksibilno razmišljanje

Istraživanja sprovedena na deci i adolescentima pokazuju jasnu vezu između kognitivne fleksibilnosti i kreativnosti. Drugim rečima, što se dete lakše prebacuje sa jedne ideje na drugu, zamišlja nove mogućnosti i preoblikuje ono što već zna, to njegova kreativnost slobodnije dolazi do izražaja.

Crtanje pruža prostor upravo za takvu slobodu: kuća može imati pet prozora, sunce može biti zeleno, a jednostavna figura može postati početak cele priče.

Siguran način izražavanja emocija

Deca ne izražavaju uvek svoja osećanja jasnim rečenicama. Istraživanja ukazuju na to da crteži mogu biti svojevrsni prozor u detetov unutrašnji svet jer mogu odražavati njegove emocije, doživljaje i stanja.

Neke studije pokazuju i da crtanje može kratkoročno poboljšati raspoloženje, naročito kada detetu pomogne da skrene misli sa nečega što ga opterećuje. Za mnogu decu papir i olovka često su lakši način izražavanja od direktnog razgovora.

Ekipa Luftike

Dodaj komentar

Klikni da objaviš komentar

Share via
Copy link