Magazin

Atina ne priznaje postojanje makedonske manjine i službeno ih naziva dvojezičnim Grcima

Grčki ambasador Dimitris Karamitsos-Tziras oštro se usprotivio britanskom javnom emiteru, rekavši da je članak BBC-a pod nazivom „nevidljiva grčka manjina – makedonski Sloveni“ netačan i da takva manjina ni ne postoji.

„Postoji samo jedna manjina u Grčkoj, koja je priznata međunarodnim sporazumima, a to je muslimanska manjina“, rekao je ambasador u svom pismu BBC-u, povodom reportaže objavljene krajem februara prošle godine.

BBC članak, koji se fokusira na sećanja 92-godišnjeg Grka čiji je maternji jezik makedonski, daje opširan pregled komplikovane istorije severne grčke pokrajine Makedonije i izazvao je pometnju i u Grčkoj i u susednoj Severnoj Makedoniji.

„Nemoguće je tačno utvrditi broj slovenskih govornika ili potomaka etničkih Makedonaca u Grčkoj“, naglašeno je u članku BBC-a, a prenosi Balkan Insight.

„Istoričar Leonidas Embiricos procenjuje da više od 100.000 i dalje živi u grčkoj Makedoniji, iako se tako izjašnjava samo izneđu 10 i 20 hiljada njih. Paradoksalno je da se veliki broj izjašnjava kao ponosni državljani Grčke“, dodaje se.

Reportaža takođe tvrdi da pričanje ili pevanje na makedonskom i dalje može prouzrokovati probleme.

Iako su mnogi mediji u Severnoj Makedoniji članak ocenili pozitivno, izražavajući nadu da će otvoriti diskusiju na ovu spornu temu, grčki mediji i glavna opoziciona stranka Nova demokratija imali su izuzetno oštre reakcije, strahujući da bi takva pisanja mogla podstaći iredintizam u severnoj grčkoj pokrajini.

Grčki ambasador takođe je insistirao da članak sadrži veliki broj istorijskih netačnosti, koje mogu u velikoj meri naštetiti njegovoj državi.

Insistirao je i da članak ide protiv Prespa sporazuma, potpisanog prošlog leta. Prespanski sporazum je predstavljen kao istorijski dogovor između Atine i Skoplja, koji je rešio višedecenijski bilateralni spor između Grčke i Makedonije, koja je svoju teritoriju morala da preimenuje u Severna Makedonija.

U Grčkoj decenijama insistiraju da je činjenica da susedna država koristi ime Makedonija zapravo teritorijalna pretenzija na istoimenu severnu grčku pokrajinu.

makedonci
Makedonski seljaci u Grčkoj – 1947. godina

„Članak postulira da je ratifikacijom sporazuma sa novoimenovanom Republikom Severnom Makedonijom implicitno priznanje postojanja makedonskog jezika i nacionalnosti“, napisao je Karamitsos-Tziras.

„Prespa sporazum ni na koji način ne dovodi do implicitnog priznanja bilo koje manjine u našoj državi, kao što autor članka to pogrešno i zlonamerno navodi“, rekao je ambasador.

Ambasador insistira da sporazum o imenu, baš suprotno, propisuje da se obe države neće mešati u unutrašnje poslove unutar dve zemlje.

BBC članak oštro i otvoreno se bavi temom istorije grčkog dela Makedonije, od početka 20. veka do danas.

Atina ne priznaje postojanje makedonske manjinske zajednice u zemlji i službeno ih naziva dvojezičnim ili slavenskim Grcima.

Takođe ne priznaje ni populaciju koja je izbegla iz zemlje, u vreme građanskog rata u periodu 1946-1949, a koji je vođen između desničarske monarhističke vlade i Grčke Demokratske Armije, ogranka komunističke partije.

Uprkos svemu tome, više hiljada Makedonaca i njihovih potomaka, koji danas žive u susednoj Severnoj Makedoniji i širom planete, održavaju redovne godišnje sastanke u Skoplju i drugim mestima gde žive oni koji sebe smatraju Makedoncima.

Čitajte Luftiku na Google vestima

Tamara Obradović

Običan konzument društvenih mreža, američke literature i pomfrita.

Dodaj komentar

Klikni da objaviš komentar

257 Shares
257 Shares
Share via
Copy link