Magazin

Mače uginulo od opake bolesti i sad je 7 miliona ljudi u riziku od smrti

mače
Foto: GETTY

Smrt mačeta od pomalo zaboravljene i zapostavljene opake bolesti napravilo je paniku jer doktori upozoravaju da je čak 7 miliona ljudi u riziku od smrti.

Prelepo mače sa ulice izazvalo je veliki strah od besnila nakon što ga je udomio par iz Nebraske kojeg je životinja ugrizla i ogrebala pre nego što je uginula.

Crno-belo mače spasili su Medlin i Rih Val u Omahi, a nakon što je životinju pronašao njihov prijatelj na ulici.

Mače je dobilo ime Stenli i bilo je teško jedva kilogram kada je odjednom prestalo da jede i počelo da dobija čudne napade. Tada su Valovi odjurili kod veterinara, piše The Washington Post, a prenosi Ljubimci Telegraf.

Ustanovljeno je da je životinji jedna zenica šira od druge. U početku su Valovi pomislili da je maca dobila alergijsku reakciju na nešto, ili da je muče gliste.

Veterinar je posumnjao na najmanje desetak bolesti, među kojima i besnilo, i bio je poprilično iznenađen kada je shvatio da upravo od toga mačka boluje.

Stenli je uginuo istog dana kada je odveden kod veterinara.

Odmah je naređeno hitno testiranje najmanje desetak osoba sa kojima je mače bilo u kontaktu i koje ih je ili ugrizlo ili ogrebalo. Takođe, testiraju i životinje koje su bile u kontaktu sa Stenlijem.

Ako se bolest ne obuzda, zdravstveni zvaničnici procenjuju da bi se mogla proširiti i uticati na 7 miliona ljudi u centralnoj SAD.

– Nismo imali slučaj besnila odavno – rekla je Šeron Miks, veterinarka koja je i primetila da Stenlijeve zenice nisu iste veličine.

Genetsko testiranje je otkrilo da mače ima varijantu besnila koja se obično povezuje sa rakunima istočno od Apalačija, i nikada ranije nije viđena u Nebraski.

Zdravstveni zvaničnici okruga Daglas su se potrudili da vakcinišu 1.000 rakuna u lokalnom području kako bi sprečili nove infekcije.

Inače, besnilo se smatra 100% fatalnim kod ljudi ako se ne leči pre nego što simptomi počnu.

– To može da krene kao lavina – rekla je Lindzi Hjuz, županijski direktor zdravstva.

– Cilj je da sprečimo da se ova rakunska varijanta besnila proširi ovde na našim prostorima. Ovo bi stvorilo velike posledice ukoliko se dogodi i dovelo mnoge ljude u opasnost – kaže ona.

Ukoliko se ne suzbije, Centar za prevenciju i kontrolu bolesti navodi da bi godišnje moglo da se širi u radijusu od 40 kilometara.

Za samo pet godina besnilo bi moglo da se proširi na Južnu Dakotu, Minesotu, Misuri, Kansas… što bi oko 7 miliona ljudi dovelo u rizik.

– Nikada nismo imali ovakav požar sa ovoliko alarma – rekao je Ričard Čipman, koordinator nacionalnog programa za besnilo u američkom Ministarstvu poljoprivrede.

Zdravstveni zvaničnici su kontaktirali deset ljudi, uključujući Valove, njihove prijatelje i veterinarsko osoblje koje je Stenli ogrebao ili ugrizao kako bi mogli da dobiju četiri doze vakcine protiv besnila i jednu dozu imunoglobulina protiv besnila da neutrališu virus, tretman koji može košta do 8.000 dolara po osobi.

Tim državnih i saveznih zvaničnika proveo je deset dana hvatajući i vakcinišući životinje u okolini – 753 rakuna, 41 tvora, četiri divlje mačke i jednu crvenu lisicu.

Zvaničnici su takođe postavili 18.000 paketa vakcine u prirodi u radijusu od pet milja kako bi vakcinisali divlje životinje koje nisu mogli da uhvate.

– Dok je žvaću, kupaju usta i krajnike vakcinom i to pokreće imunološku reakciju – rekao je Čipman.

Od 1997. godine, Ministarstvo poljoprivrede Sjedinjenih Država baca komade hrane koji sadrže vakcine protiv besnila širom istočnih Sjedinjenih Država kako bi suzbili smrtonosni neurološki virus kod rakuna.

Vlasti će početkom sledeće godine saznati da li su zaustavile širenje. Period inkubacije besnila se kreće od jedne nedelje do tri meseca, a Stenlijev slučaj je otkriven 26. septembra.

Ako se proširi bolest na druge životinje, možda neće pokazati simptome do decembra.

Šef tima za epidemiologiju besnila u Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti Rajan Volas je rekao da, ako može da se testira 500 životinja u narednih nekoliko meseci kroz ovaj program nadzora i sve su negativne, onda verovatno neće biti širenja u lokalnim divljim životinjama.

– Nećemo sa sigurnošću znati do februara – dodao je on.

Stenli je bila prva mačka u poslednjih 20 godina koja je bila pozitivna na besnilo u toj oblasti. Besnilo je češće kod slepih miševa.

Simptomi bolesti kod ljudi uključuju groznicu, glavobolju, višak salivacije, grčeve mišića, paralizu i mentalnu konfuziju.

Ne postoji specifičan tretman za besnilo, a kada se pojave simptomi, skoro uvek je fatalan, ali vakcina može sprečiti infekciju.

Ljudima za koje se strahuje da su bili izloženi besnilu daje se profilaksa posle izlaganja besnilu, vakcina i lečenje antitelima.

Oni će dobiti dozu veštačkih antitela protiv besnila za borbu protiv infekcije čim budu izloženi, kao i četiri doze vakcine protiv besnila tokom dve nedelje.

Vakcina sadrži mali šiljasti protein sa površine virusa besnila kako bi pripremio imuni sistem da se bori sa pravim virusom ako se zarazi.

Mačka spašena ispod ruševine 49 dana nakon zemljotresa – jer čuda se ipak događaju

Čitajte Luftiku na Google vestima

Share via
Copy link