Ustavni sud Hrvatske objavio je odluku u kojoj je zaključio da su sudovi i nadležna tela dužni svima pod jednakim uslovima omogućiti učestvovati u “javnoj usluzi usvajanja”.
Takav zaključak Ustavni sud je doneo razmatrajući predloge za ocenu ustavnosti tri članka Zakona o usvajanju, za koje je niz stranaka, udruženja i pojedinaca utvrdilo da diskriminišu istospolne partnere.
Iako nije prihvatio predloge za ukidanje osporavanih zakonskih članaka, Ustavni sud je utvrdio da osporene zakonske odredbe iz kojih je izostavljena (“prećutana”) određena društvena grupa “proizvode generalne diskriminatorske učinke prema istospolno orijentisanim osobama koje žive u životnim i neformalnim životnim partnerstvima, što je ustavnopravno neprihvatljivo”.
Prihvaćena naša argumentacija za Zakon o udomiteljstvu! Ovo je povijesni trenutak koji u borbi za ravnopravnost LGBTI osoba u Hrvatskoj čini ono što političari već godinama ne čine-pozitivan iskorak naprijed prema ravnopravnosti i jednakosti za sve građane i građanke RH!!!
🏳️🌈🏳️🌈🏳️🌈 https://t.co/XzajTHnhNJ— 🌈 Dugine obitelji 🌈 (@dugineobitelji) February 7, 2020
U odluci je istaknuto da Zakon u celini ima legitiman cilj, a to je zaštita interesa i dobrobiti socijalno ugroženih osoba, te da u tom pogledu nije u nesuglasnosti s Ustavom, prenosi “Index”.
Ustavni sud ocenio je da diskriminatorske učinke nije moguće otkloniti odnosno nadomestiti intervencijom Ustavnog suda u postojeći sadržaj zakona.
– Puko ukidanje osporenih zakonskih odredaba dovelo bi do praznine u postojećem modelu javne usluge usvajanja i izazvalo bi štetne posledice za prava i interese korisnika usvojitelja.
Zato Ustavni sud nije prihvatio predloge i zahtev za ocenu saglasnosti s Ustavom osporenih članaka Zakona o usvojiteljstvu – navodi se.
Međutim, Ustavni sud je istakao da su “sudovi odnosno druga nadležna tela koja u rešavanju pojedinačnih slučajeva neposredno odlučuju o pravima i obavezama građana dužni da tumače i primenjuju zakone u skladu s njihovim smislom i legitimnom svrhom te odluke donositi na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih izvora prava”.
– U konkretnom slučaju to znači da su osporene zakonske odredbe dužni tumačiti i primenjivati na način koji će svim osobama pod jednakim uslovima omogućiti učestvovanje u javnoj usluzi usvajanja, nezavisno o tome živi li potencijalni usvojitelj u životnom ili neformalnom životnom partnerstvu – zaključio je Ustavni sud.
Odluka je donesena s devet glasova za i četiri protiv, a ustavne sudije koji je nisu podržali obaviće izdvojena mišljenja.
Ukidanje tri sporna članka Zakona o usvajanju, uz niz levih stranaka i udruženja, zatražili su i životni partneri Ivo Šegota i Mladen Kožić kojima je zagrebački Centar za socijalnu zaštitu sredinom januara ponovno odbacio zahtev za obavljanje usvojiteljstva, zanemarivši tako stav Upravnog suda iznesen u obavezujućoj presudi iz decembra 2019.
Moj Atila je prvi deklarisani gej muškarac, a ja sam najponosnija mama na svetu
Dodaj komentar