Magazin

Pre 80 godina Srbi su ispravili kičmu i moćnoj Nemačkoj ‘pokazali srednji prst’

Danas je istorijski datum u istoriji srpskog naroda. Pre 80 godina isti taj narod izašao je na ulice i poručio Hitleru da ne prihvata njegov poziv za saradnju, čime je sebe osudio na novo višegodišnje stradanje od strane nacističkog okupatora samo dve decenije od završetka Prvog svetskog rata.

Tog 27. marta 1941. desile su se demonstracije koje su dovele do odbacivanja već potpisanog protokola o pristupanju Kraljevine Jugoslavije zločinačkom Trojnom paktu. To je bila jasna poruka da Jugoslavija ulazi u rat protiv Hitlera i Musolinija, ali za današnje prilike, zvuči neverovatno, narod je imao samopoštovanje i nije zaboravio ko mu je gotovo istrebio čitavu populaciju u prethodnom ratu.

– Činjenica da građani jedne države, koja je pred opasnošću od napada, izlaze na ulice samoinicijativno, neorganizovano, nevezano za bilo koju političku opciju i jasno izražavaju nepristajanje da postanu deo Hitlerove koalicije, nacizma i fašizma, koji su već tada pokazali svoje najmračnije strane, dokazuje da je to bio potpuno jedinstven događaj – ocenjuje istoričar Dejan Ristić u izjavi za Tanjug.

Srpski narod se nedvosmisleno opredelio za antifašizam i stoga, kako naglašava Ristić, od tada govorimo da su Srbi tog 27. mata 1941. godine doneli odluku da antifašizam bude njihov trajni istorijski izbor, što bi kaže trebalo i danas da sledimo. Demonstracije su, kako kaže, po mnogo čemu bile jedinstvene.

– Bile su spontane, buntovne, pune nepokora, junaštva, nepristajanja na nepravdu i ‘neslobodu’ i najbolji i najčistiji su odraz srpske nepatvorene žeđi za životom u slobodi i nezavisnosti i taj motiv i nepokolebljivost mozemo porediti sa 1804. 1815. i 1914. veličanstvenim momentima u istoriji – dodaje Ristić.

On kaže da je od oko 350.000 ljudi koji su tada živeli u Beogradu, na ulicama bilo između 60.000 i 100.000.

– Bile su to izuzetno masovne demonstracije koje su obuhvatile i krajeve Kraljevine Jugoslavije gde su dominantno živeli Srbi, svuda su odjekivale parole ‘Bolje rat nego pakt i Bolje grob nego rob’ – naveo je Ristić i podsetio da je iza toga usledio napad na Kraljevinu Jugoslaviju.

Taj napad nacističke Nemačke i fašističke Italije, koji je počeo 6. aprila ima sve karakterisitke odmazde i to je, dodaje, bio Hitlerov zahtev nakon što je dobio detaljna obaveštanje šta se dogodilo u Beogradu i Kraljevini Jugoslaviji.

Ristić navodi da je Hitler tražio da napad na Beograd ima sve karakteristike odmazde i tražio je da prestonica bude sravnjena sa zemljom što se desilo desetak dana kasnije, tokom bombardovanja.

– Postoje momenti u životima ljudi i istoriji naroda kada treba rizikovati i ostati dosledan civilizacijskim idealima koji nas istinski čine ljudima. Zato nikako ne smemo da devalviramo značaj demonstracija i tog istorijskog izbora srpskog naroda – rekao je Ristić i upozorio da to ne sme ostati samo rečenica iz udžbenika, jer je u pitanju deo našeg identiteta.

Demonstracijama je prethodio i vojni prevrat koji je odredio sudbinu Jugoslavije i trasirao njen dalji put ka bloku zemalja protivnica nacističke Nemačke. Zbačena je vlada, a na presto je doveden još maloletni kralj Petar II.

Puč je izvršen u jedan sat po ponoći, 27. marta, a čim je vest dospela u narod, izbile su masovne demonstracije u znak podrške.

Mrtvačko zvono koje je pred put u Marselj povukao kralj Aleksandar najavilo je njegovu smrt

Čitajte Luftiku na Google vestima

177 Shares
177 Shares
Share via
Copy link