
Zdravstveni radnici koji čačkaju nos češće se zaražavaju korona virusom i trebalo bi da budu svesni rizika koji nosi ova njihova navika, pokazalo je istraživanje.
U studiji je učestvovalo 219 ljudi, a 17 odsto onih koji imaju ovu naviku bili su pozitivni na testiranju na kovid-19, dok je među onima koji to ne čine bilo šest odsto zaraženih.
Holandski istraživači kažu da je moguće da je potcenjena uloga čačkanja nosa u širenju ovog virusa.
Otkrili su i da mlađi ljudi i muškarci češće priznaju da imaju tu naviku.
- Zašto čačkamo nos – možda lemuri imaju odgovor
- Misterija „tihih prenosilaca“ virusa
- Korona tri godine kasnije: Gde je Srbija danas, a gde je bila u martu 2020. godine
Anketa sprovedena među zdravstvenim radnicima u dva univerzitetska bolnička centra u Holandiji tokom 2020. godine pokazala je da 85 odsto ispitanika čačka nos „makar nehotice” na mesečnom, nedeljnom i dnevnom nivou.
Lekari su najčešće imali ovu naviku (95 odsto), pomoćno osoblje je to činilo sa učestalošću od 85 odsto, a medicinski tehničari sa 80 odsto, otkrivaju podaci.
Trećina zaposlenih priznala je i da gricka nokte.
Ali ova navika, kao i puštanje brade ili nošenje naočara nisu imali uticaj na verovatnoću zaražavanja korona virusom, ustanovljeno je istraživanjem.
Vlažna tkiva nosa pogoduju virusu

Istraživači ističu da je nosna duplja glavni put za ulazak virusa u telo, a dodirivanje nosa može da pospeši učestalost infekcije pošto se čestice virusa sa ruku direktno unose u nos.
Čak i pre nego što se simptomi pojave, na vlažnim tkivima nosa može biti velika koncentracija virusa u danima posle zaražavanja, dodaju.
„Posledica je to što zdravstveni radnici koji čačkaju nos i zaraženi su korona virusom mogu da kontaminiraju radno okruženje i dovedu do daljeg prenošenja virusa”, zaključuju.
Autori istraživanja ukazuju i na činjenicu da je prenošenje korona virusa među zaposlenima veliki problem bolnica, a uloga čačkanja nosa u tom procesu je možda i „potcenjena”.
Oni preporučuju da se organizuju „edukativne radionice protiv čačkanja nosa u okviru smernica za prevenciju širenja zaraze”.
Pogledajte i ovu priču:
Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Dodaj komentar