Magazin • Srbija

Tužilaštvo pod lupom tužilaštva: Nenad Stefanović osumnjičen za kršenje zakona i zloupotrebu ovlašćenja

nenad stefanović
Foto: Printscreen
Pratite Luftika na Google vestima ★ Pratite

U prvom izveštaju Komisije Vrhovnog javnog tužilaštva koji je objavljen juče navodi se da je utvrđeno da postoje osnovi sumnje da je glavni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović kršio zakon i zloupotrebljavao ovlašćenja, pa će Izveštaj biti dostavljen Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal kako bi preduzelo gonjenje. “Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović, formalno delujući u okviru javnotužilačkog sistema, faktički deluje paralelno, rukovodeći se vanpravnim interesima, čime vrši instrumentalizaciju pojedinih javnih tužilaca u svrhu ostvarivanja nelegitimnih ciljeva i suštinski, uspostavlja paratužilački sistem“, ocenila je Komisija.

Celokupan izveštaj pročitajte na OVOM linku.

U Izveštaju se navodi da je uvidom u predmete “zvučni top”, pretres zgrade Filozofskog fakulteta i Rektorata, po krivičnoj prijavi za Vista Ricu, u slučaju povređivanja studenata i učesnika protestne šetnje u Ulici Jurija Gagarina na Novom Beogradu i događaja kod FDU – Komisija uočila sistemske obrasce u postupanju glavnog javnog tužioca i pojedinih javnih tužilaca Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, koji kako navode – imaju odlike disciplinskih prekršaja i teških disciplinskih prekršaja, i ukazuju na postojanje osnova sumnje da su učinjena određena krivična dela – kršenje zakona i zloupotreba ovlašćenja i ostalo – pa se Izveštaj dostavlja Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal radi preduzimanja krivičnog gonjenja.

U okviru sistemskog obrasca prepoznaje se, kako navodi Vrhovno javno tužilaštvo – između ostalog – selektivna primena prava i pristrasno postupanje i to kroz, kako su naveli, pristrasno tumačenje činjenica i selektivno vrednovanje dokaza, privilegovanje pojedinih okrivljenih, preuranjeno odbacivanje krivičnih prijava, izbegavanje provere navoda i prikupljanja relevantnih dokaza. Zatim, sumnja se u kršenje zakona, odnosno da je davao naloge za nezakonito pretresanje i oduzimanje predmeta, ali i prikupljanje podataka koji nisu povezani sa predmetom postupaka, da je zloupotrebio ovlašćenja – odnosno da je bilo arbitrarnog oduzimanja i preraspodele predmeta, kao i da je u nastupima u javnosti diskreditovao građane, da je pretio krivičnim progonom zbog javno iznetih stavova. Utvrđeno je i da je bilo i ograničavanja i onemogućavanja ostvarivanja prava oštećenih. Komisija je kao posebno značajno navela narušavanje prava (oštećenih) građana u predmetima povezanim sa ostvarivanjem slobode izražavanja i – mirnog okupljanja.

Komisija je navela sledeća delovanja:

– Selektivna primena prava i pristrasno postupanje u vidu pristrasnog tumačenja činjenica i selektivnog vrednovanja dokaza, donošenje odluka na osnovu unapred formiranog stava, zasnovanog na vanpravnim razlozima, različit tretman lica u uporedivim pravnim i činjeničnim situacijama, privilegovanje pojedinih okrivljenih, preuranjeno odbacivanje krivičnih prijava, izbegavanje provere navoda i prikupljanja relevantnih dokaza, neopravdano odugovlačenje postupka, promena pravne kvalifikacije bez odgovarajućeg činjeničnog osnova i stvaranje uslova za nekažnjivost pojedinih učinilaca krivičnih dela;

Kršenje zakona u vidu nezakonitog pretresanja i oduzimanja predmeta, prikupljanja podataka koji nisu povezani sa predmetom postupka, postupanje suprotno pravilima o stvarnoj nadležnosti i korišćenje procesnih ovlašćenja suprotno svrsi zbog koje su poverena javnom tužilaštvu;

Zloupotreba organizacionih i hijerarhijskih ovlašćenja radi usmeravanja predmeta u vidu arbitrarnog oduzimanja i preraspodele predmeta, izigravanje instituta izuzeća radi promene postupajućeg javnog tužioca, dodeljivanje predmeta suprotno Pravilniku o upravi u javnom tužilaštvu, kao i nepostupanje po procesnim obaveznim uputstvima neposredno višeg javnog tužioca iz člana 51. st.3. Zakonika o krivičnom postupku;

Instrumentalizacija javnotužilačke funkcije kršenjem principa pravičnosti radi ostvarivanja vanpravnih ciljeva, u vidu upotrebe javnotužilačke funkcije i javnih nastupa radi diskreditacije građana, svedoka i drugih lica, javnog kriminalizovanja ostvarivanja Ustavom zajemčenih prava i sloboda, pretnji krivičnim progonom zbog javno iznetih stavova i korišćenje podataka iz krivičnih postupaka u svrhe koje nisu povezane sa zakonitim vršenjem javnotužilačke funkcije;

…

Konačan zaključak je da glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović, formalno delujući u okviru javnotužilačkog sistema, faktički deluje paralelno, rukovodeći se vanpravnim interesima, čime vrši instrumentalizaciju pojedinih javnih tužilaca u svrhu ostvarivanja nelegitimnih ciljeva i suštinski, uspostavlja paratužilački sistem, zasnovan na principima koji su suprotni principima vršenja javnotužilačke funkcije, u smislu člana 12. Zakona o javnom tužilaštvu – navedeno je.

U Izveštaju stoji i da Vrhovno javno tužilaštvo nastavlja dalji rad na vršenju uvida u predmete VJT u Beogradu, ali i drugih javnih tužilaštava u Srbiji, s ciljem, kako su naveli, postizanja zakonitosti, delotvornosti i jednoobraznosti u postupanju.

VJT odbacuje navode iz izveštaja, Stefanović podneo krivičnu prijavu protiv predsednika Komisije
​

Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo je “kao neutemeljene navode iz Izveštaja Vrhovnog javnog tužilaštva, koji je sastavila Komisija za nadzor tog tužilaštva i podseća da je sam njen sastav bio promenljiv i upitan iz više razloga, zbog čega je pored ostalog, ostalo nejasno i kako je ostvaren kontinuitet nadzora i kontrole”.

– Osnovano se postavlja pitanje da li je Izveštaj uperen, na ispitivanje zakonitosti, delotvornisti i jednoobraznosti u postupanju, ili je zapravo iskorišćen kao sredstvo za obračun Vrhovnog javnog tužioca i pojedinih javnih tužilaca Vrhovnog javnog tužilaštva sa glavnim javnim tužiocem i određenim javnim tužiocima VJT u Beogradu – navodi se u saopštenju VJT-a i dodaje:

– Takođe, najoštrije osuđujemo objavljivanje detalja izveštaja u javnosti pre nego što je isti dostavljen VJT u Beogradu, jer se time narušava poverenje javnosti u rad javnog tužilaštva bez ikakvih dokaza o bilo kakvim nepravilnostima u radu.

Više javno tužilaštvo u Beogradu u objavi navodi da će se detaljno izjasniti o konkretnim navodima Izveštaja nakon svestrane analize, a celo saopštenje pročitajte na sajtu VJT-a.

Ubrzo nakon saopštenja, oglasio se i sam Stefanović koji je izjavio da je podneo krivičnu prijavu protiv javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva u Beogradu Gorana Ilića koji je i predsednik Komisije za nadzor formirane rešenjem Vrhovnog javnog tužioca.

Izvor: Moj Novi Sad, N1

Predsedniku opštine i direktoru „Inđija puta“ određen pritvor zbog sumnje na milionske zloupotrebe

Milica Ognjanović

Dodaj komentar

Klikni da objaviš komentar

Share via
Copy link