Niko neće u paore, vojvođanske njive obrađuju Uzbekistanci i Nepalci

Sve veći problem u Srbiji predstavlja nedostatak radnika, gotovo svih profila, osim možda IT struke, kojih ima u izobilju.

Već je uobičajena pojava da su na građevini angažovani strani radnici, a za ovakvim rešenjem sve više posežu i poljoprivredni proizvođači, koji traže sezonske radnike.

Tako nije retkost da na plantažama u Vojvodini zateknete Nepalce koji beru krastavce, paradajz i papriku, piše Danas.

Na to odavno upozoravaju poslodavci, male firme, proizvođači u poljoprivredi, voćarstvu, ali i razne zanatlije.

Niko neće u štalu i na njivu

– Nema radne snage, snalazimo se na mobu sa kolegama i prijateljima, porodica pomaže, a dokle će ovako biti, ne znam. Već smo smanjili proizvodnju zbog toga jer nema ko da bere i pakuje povrće – kaže vojvođanski povrtar Ileš B.

Nisu samo pogođeni povrtari i voćari sa nedostatkom radne snage. I poljoprivrednici su ti koji se žale da niko neće u štalu i na njivu.

– Pastira sam našao, ali za rad u štali, iako plaćam dnevnicu 4.000 dinara, niko neće da se javi. Danas je jako teško naći radnike, sve sami morate da radite – iskustvo je poljoprivrednika Vukašina Baćine iz Jaše Tomića.

Zato nikoga nije iznenadila vest da u Gospođincima, naseljenom mestu na putu između Zrenjanina i Novog Sada, kornišone beru radnici iz Nepala, dok u Čelarevu beru i sortiraju papriku i paradajz.

Može samo da se nagađa koliko je stranih radnika stvarno angažovano

Koliko je stranih radnika na sezonskim poslovima angažovano ove godine, može samo da se nagađa dok se prebira po podacima Poreske uprave, Nacionalne službe zapošljavanja, Centralnog registra za socijalno osiguranje i Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj, od koje je i potekla ideja da poljoprivredna gazdinstva prijavljuju radnike na privremenim i povremenim poslovima u poljoprivredi.

– Na gazdinstvima trenutno najviše radnika ima iz Uzbekistana, Indije i Kazahstana. Iz Uzbekistana ima 293 radnika u poljima, iz Indije 257, Kazahstana 39. Ima i iz drugih država ali to su pojedinci – objašnjava za Danas Ivan Radak, šef jedinice za odnose sa javnošću u NALED-u.

Kako kaže, u protekle tri i po godine, od kada je startovao sistem za prijavljivanje stranih radnika, evidentirano je 67.502 lica sa ovim statusom, koji su bili angažovani kod 637 poslodavaca.

Mnogi nisu prijavljeni

Prema Radakovim rečima, od ukupnog broja angažovanih stranih radnika na privremenim i povremenim poslovima za period od 2019. do 2022. zaključno sa 12. julom ove godine, 34.086 su bili muškarci a 33.416 žene.

– Ovo su podaci kojima raspolažemo što znači da brojke mogu biti i veće jer ne prijavljuju svi poljoprivrednici radnu snagu preko portala Poreske uprave. I agencije za zapošljavalje mogu da prijavljuju strane sezonske radnike Nacionalnoj službi za zapošljavanje i Centralnom registru za socijalno osiguranje – objašnjava Ivan Radak iz NALED-a.

Do sada su evidentirani strani radnici radili kod 422 pravna lica i 215 fizičkih lica, a poslodavci su za njihovo angažovanje uplatili porez u iznosu od 274,6 miliona dinara, dok su doprinosi iznosili 768,8 miliona dinara.

Izvor: Danas