Lifestyle • Magazin

Ceo svet obožava špagete bolonjeze, samo ih u Bolonji ne priznaju: Šta se krije iza ove kulinarske zablude

špagete
Foto: Pixabay/Frank Rietsch
Pratite Luftika na Google vestima ★ Pratite

U Bolonji špageti bolonjeze ne postoje.

Možete ih pronaći na jelovnicima u Londonu i Sidneju, u britanskim školskim kantinama i u teglama na policama supermarketa širom sveta, ali ne i u gradu po kojem su dobili ime.

Ako ih naručite u tratoriji ispod čuvenih Dveju kula u Bolonji, u najboljem slučaju dobićete sažaljiv osmeh. Mnogo je verovatnije da će vam doneti tanjir taljatela, uz kratku lekciju iz lokalne istorije.

Malo je italijanskih jela poznatih u inostranstvu koja nose ime nekog grada. Povremeno se ponovo rasplamsaju rasprave o tome gde su nastali pica, karbonara ili tiramisu, piše “Gardijan”.
Kod špageta bolonjeze poreklo je zapisano u samom nazivu, a ipak su, paradoksalno, upravo stanovnici Bolonje ti koji ih se odriču.

Mnogi ih smatraju uvredom, jeretičkom i izobličenom verzijom jela koju pripremaju samo ljudi koji ne znaju ništa o pravoj bolonjskoj kuhinji.

U februaru 2019. godine tadašnji gradonačelnik Bolonje Virđinio Merola pozvao je sugrađane na Tviteru da mu šalju fotografije špageta bolonjeze koje su videli u inostranstvu. Zbirku je započeo fotografijom table sa ponudom jednog londonskog restorana.

Novinarima je izjavio da je “sramotno biti poznat širom sveta po nečemu što ne postoji”.
To nije bio prvi pokušaj da se stvari razjasne.

Nekoliko meseci ranije Italijanska kulinarska akademija (Accademia Italiana della Cucina) zvanično je registrovala u Privrednoj komori Bolonje recept za špagete sa sosom od konzervirane tunjevine, predstavljene kao jelo “na bolonjski način”.

Štampa je odmah proglasila taj recept pravim špagetima bolonjeze.

Međutim, u nastojanju da negira postojanje špageta sa raguom, Akademija je zvanično pripisala Bolonji jelo koje se danas priprema širom Italije, a koje je, po svemu sudeći, nastalo u okolini Rima početkom 20. veka i ima malo ili nimalo veze sa Bolonjom.

Kako je Bolonja postala poznata širom sveta?

Da bismo razumeli kako su špagete bolonjeze stekli toliku popularnost, potrebno je vratiti se u prošlost.

Prvi razlog krije se u samom nazivu.

Ugled Bolonje proširio se Evropom mnogo pre nego što se pojavila testenina, koja u ovu priču ulazi tek devedesetih godina 19. veka.

Bolonja je vekovima bila poznata širom Evrope zahvaljujući suhomesnatom proizvodu koji ju je proslavio još u doba renesanse – mortadeli.

Engleski pisac Tomas Neš je 1596. godine ismevao pesnika Barnabija Barnsa zbog razmetljivog pojavljivanja na dvoru, opisujući njegov istaknuti deo odeće kao nešto veliko poput bolonjske kobasice.

Njegovi čitaoci očigledno su dobro znali kako izgleda kobasica iz Bolonje, pa dodatno objašnjenje nije bilo potrebno.

Već 1660. godine Robert Mej je u svojoj knjizi The Accomplisht Cook objavio recept za “bolonjske kobasice”, koji su engleski kuvari prepisivali generacijama.

Mortadela se oduvek proizvodila i za izvoz, ali od kraja 19. veka, kada su proizvođači suhomesnatih proizvoda u Bolonji naučili da je konzerviraju, i mortadela i ime Bolonje počeli su da prelaze sve granice.

Bolonjski ragu bio je mala kulinarska revolucija

Drugi razlog popularnosti špageta bolonjeze krije se u samom ragu sosu.

Napuljski ragu, koji je nastao čitav vek ranije, pripremao se dugim dinstanjem velikog komada teletine. Sokovi od mesa koristili su se za prelivanje testenine, dok se samo meso služilo kao glavno jelo.

Bolonjska verzija donela je važnu promenu: mleveno meso dodavalo se direktno testenini, čime je jelo postajalo bogatije i više nije zahtevalo dugotrajno i skupo dinstanje velikog komada mesa.

Princip je sličan onom koji stoji iza hamburgera, gde se odrezak zamenjuje mlevenim mesom kako bi se dobilo nešto jeftinije i praktičnije, ali podjednako ukusno.

Ragu se u kuvarima pojavio 1891. godine, kada je Pelegrino Artuzi objavio recept za “Maccheroni alla bolognese” u knjizi “Nauka u kuhinji i umetnost dobrog jela” (Science in the Kitchen and the Art of Eating Well).

Njegov recept sadržao je nemasnu teletinu, pančetu, puter, crni luk, šargarepu i bujon, ali još nije uključivao paradajz.

U tom receptu, koji se smatra pravim pretkom današnjeg bolonjskog ragua, glavnu ulogu imala je sušena testenina od durum pšenice, odnosno makaroni, a ne taljatele.

Špagete su se pojavile ubrzo potom.

Prvi put se pominju 1898. godine, u reklami za hotel Ville et Bologne u Torinu, koji je nudio “Spaghetti di Napoli alla bolognese“, odnosno napuljske špagete na bolonjski način.

Dakle, pre nego što se ragu uopšte povezao sa taljatelama, već se služio sa špagetama.

Opširnije na 021.rs

Italijanka stavila tačku na spekulacije: “Ovo su 3 pravila za jedenje špageta” (VIDEO)

Milica Ognjanović

Dodaj komentar

Klikni da objaviš komentar

Share via
Copy link