Magazin Novi Sad

Novosađanka drži časove srpskog Rusima i otkriva detalje cvetajućeg biznisa

ucenje jezika online

Sukob u Ukrajini naveo je veliki broj ruskih i ukrajinskih državljana da spas od ratnih razaranja potraže u Srbiji. Njihovi maternji jezici sve češće se mogu čuti na ulicama naših gradova, kafićima, restoranima, ali u u poslovnoj korespodenciji.

Rusi i Ukrajinci u Srbiji otvaraju firme, kupuju nekretnine ili se jednostavno samo nastanjuju bežeći od rata i sankcija.

Šteta što mi bolje ne znamo ruski i ukrajinski… Ali kako stoje stvari sa Rusima i srpskim?

Oni naš jezik definitivno nisu učili u školama, pa njihovo razumevanje srpskog ne ide glatko, kažu sagovornici eKapije. Zato se u oglasima sve češće nude časovi srpskog jezika za Ruse i Ukrajince.

Dvojezični oglas Svetlane iz Novog Sada upućen onima koji su nedavno stigli iz Rusije i Ukrajine i kojima je potrebna pomoć oko srpskog jezika, jedan je od mnogih koji se u poslednje vreme mogu pročitati u oglasnicima.

– Ja lično znam još najmanje troje kolega koji drže časove Rusima. Interesovanje je pojačano otkad je počeo sukob u Ukrajini. Oni uglavnom traže neki najosnovniji vid komunikacije i brzo to savladaju, dosta se “pohvata” po zvučnosti, mada su jezici, iako srodni, ipak različiti – kaže naša sagovornica, koja ima diplomu ruske škole u Beogradu za prevodioca.

Prema njenim rečima, najveći problem za razmevanje Srba i Rusa je što postoji dosta sličnih reči koje imaju apsolutno suprotno značenje (npr. čuveno pitanje “Kak tvaja familija?” (kako se prezivaš) i još čuveniji “srpski” odgovor – “Dobro, hvala na pitanju”, prim. eKapije).

Ipak, kako kaže, nema pojačanog interesovanja ljudi iz Srbije da uče ruski jezik.

– To je zato što mi mislimo da ih dobro razumemo, na osnovu naučenog u školi, ali to su osnove koje su se uglavnom pozaboravljale, pa konverzacija deluje dosta smešno – kaže Svetlana.

A Rusi se, dodaje, javljaju na oglas čak i da bi dobili savete o životu u Srbiji.

– Jednostavno, nemaju nikoga ovde ko govori njihov jezik. A oni koji se interesuju za časove su uglavnom ljudi od 35 godina pa naviše, ali ima i starijih od 50. Reč je pretežno o ljudima koji su došli ovde da rade i koji mogu da rade od kuće. Kursevi se mahom drže onlajn, a imamo i dosta učenika koji su učenje srpskog započeli još u Rusiji, uoči dolaska, pa su nastavili časove kada su došli ovamo.

Svetlana navodi i da za poslovne kontakte, recimo za kupovinu nekretnina ili sređivane dokumenata, Rusi unajmljuju prevodioce koji onda idu sa njima po insititucijama, kod advokata ili u razgledanje stanova.

Ima, kaže, i Ukrajinaca među interesentima za učenje srpskog, a iako su ruski i ukrajinski dva različita jezika, oni svi znaju i koriste ruski u kontaktu sa profesorima koji drže časove, i jedino se prepoznaju po tvrđem izgovoru.

I profesorka ruskog jezika u jednoj beogradskoj gimnaziji, sa višedecenijskim iskustvom, nedavno je dala oglas u kojem nudi časove srpskog jezika za ruske državljane.

– Oglas je postavljen krajem maja i još nema zainteresovanih, ali očekujem da počnu da se javljaju – kaže nam ova profesorka, koja je i autor nekoliko udžbenika i koja je i ranije držala časove Rusima u Beogradu.

Od prijatelja koji su izdali Rusima stan čula je da se oni uglavnom interesuju za časove putem interneta, ali profesorka veruje da se jezik najbolje može naučiti u neposrednom kontaktu.

Predavače ruskog u poslednje vreme traže i škole stranih jezika, koje ranije nisu imali ovaj jezik u ponudi.

Ostatak teksta čitajte na portalu eKapija

Deco, ako ne znate gde je Švedska nećete znati i dalje, a predsednik vam garantuje da je to za vaše dobro

Čitajte Luftiku na Google vestima

Redakcija Luftika.rs

Dodaj komentar

Klikni da objaviš komentar

89 Shares
Share via
Copy link