Magazin

Ovo su katastrofe koje je izazvao Rio Tinto širom sveta, u Srbiji neće jer nas mnogo vole

Foto: Lorenmart / Flickr

I pored priznanja čelnika Rio Tinta da iza sebe nemaju nijedan projekat koji je prošao kako treba, režim Aleksandra Vučića je ovoj kompaniji širom otvorio vrata, a da je nekako mogao dao bi im i malo subvencija, da ih poguramo.

Iz Rio Tinta kažu, svesni su svojih grešaka – u Srbiji ih nećemo ponoviti, majke mi!

Da li bilo ko može da veruje na reč ovim kopačima ruda procentite iz njhovog bogatog iskustva uništavanja prirode i budućnosti velikog brioja ljudi, širom planete.

Saradnja sa represivnim režima

U Španiji 1930-ih, pod vlašću fašističkog generala Franciska Franka, rudari koji su štrajkom izrazili nezadovoljstvo rudnicima Rio Tinta, proglašeni su krivim, osuđeni za smetnje i streljani. Pod Frankovim uticajem, Rio Tinto je takođe obezbedio rudu za program ponovnog naoružavanja nacističke Nemačke.

U Južnoj Africi u dobu aparthejda, rudnik bakra Palabora kompanije Rio Tinto plaćao je tako malo svoju crnu radnu snagu migrante, ne uspevajući da dostigne čak ni minimalnu platu koju je odredio Južnoafrički institut za rasne odnose.

U susednoj Namibiji, crni radnici su gradili rudnik uranijuma Rosing i živeli u užasnim uslovima u privremenim kampovima, što su istraživači opisali kao uslove „slične ropstvu“.

rio tinto
Printscreen

Pobune u rudniku bora u Kaliforniji

U malom pustinjskom gradu Boron, u Kaliforniji, Rio Tinto je otpustio 570 rudara iz svog rudnika bora, te se tako od 2010. ove porodice bore da sastave kraj s krajem bez plate od Rio Tinta, navodi London mining network.

Kompanija je rudnik zatvorila kao čin osvete zbog odbijanja rudara da pristanu na ugovor Rio Tinta, koji je pretio da ugrozi pristojne uslove sa kojima su mogli da izdržavaju porodice i zajednicu i planu da ih pretvori u poslove sa skraćenim radnim vremenom, privremene ili ugovorene poslove.

Rio Tinto je nakon toga doveo radnike za zamenu koji će obavljati poslove dugogodišnjih, iskusnih rudara, od kojih su neki radili u rudniku i pogonu za preradu 30 do 40 godina.

rio-tinto
Rio Tinto Španija/Foto: SHUTTERSTOCK

Građanski rat na Papua Novoj Gvineji

Na ostrvu Bugenvil, Papua Nova Gvineja, ljudi su se borili i pobedili u desetogodišnjem ratu protiv Rio Tinta i njegovog rudnika bakra i zlata Panguna tokom 1990-ih. Iako je narod Bugenvila na kraju bio uspešan u borbi sa Rio Tintom, platili su visoku cenu.

Grupna tužba u ime naroda Bugenvila navodi da je Rio Tinto počinio zločine protiv čovečnosti, ratne zločine i rasnu diskriminaciju, kao i kršenje međunarodnih ekoloških prava.

Između ostalog, Rio Tinto se tereti da je uništio prašumu koja je bila ključni izvor egzistencije lokalnog stanovništva, da je milijarde tona toksičnog otpada iz rudnika bačeno na kopno i u netaknute vode, puneći velike reke jalovinom.

Zagađenje vazduha i vode izazvalo je ozbiljne zdravstvene probleme među seljanima, uključujući infekcije gornjih disajnih puteva, tuberkulozu i astmu. Kao deo svog diskriminatornog tretmana lokalnog stanovništva, kompanija je navodno isplaćivala „robovske plate“ crnim radnicima.

Sve ovo je izazvalo ustanak među bugenvilskim narodom koji je rezultirao zatvaranjem rudnika. Kao odgovor, vlada Papue Nove Gvineje dovela je trupe da ga ponovo otvore, a Rio Tinto je navodno obezbedio vozila i helikoptere za prevoz trupa i odigrao ulogu u uspostavljanju vojne blokade koja je trajala skoro 10 godina, uzrokujući smrt 10.000 ljudi između 1990. i 1997. godine.

Rudnik Marando u Australiji

U ovoj državi ruda prošle godine Rio Tinto dobio je ministarsku saglasnost da uništi ili ošteti 46.000 godina staru pećinu u klisuri Jukan koja je jedna od najstarijih pećina i postoji još od ledenog doba.

Ovo odobrenje kompanija je dobila na osnovu zastarelog zakona o aboridžinskom nasleđu Australije, koji su sačinjeni 1972. godine, tačnije u trenutku bujanja kapitalizma kao nove ideologije i favorizovali su interese onih koji su iskopavali rude.

Međutim, godinu dana kasnije, otkriveno je da je mesto dvostruko starije nego što se ranije mislilo i da je bogato artefaktima, uključujući sakralne predmete. Među njima je i nekoliko primeraka ljudske kose stare 4.000 godina.

Jasno je da Rio Tinto ne mari ni za istoriju, ni za baštinu zemalja u kojima posluje, i da iznad svega stavlja profit, što je potvrdio i slučaj u Novoj Gvineji.

Pored ovih zemalja Rio Tinto je, prema navodima, štetu naneo i u mnogim drugim zemljama.

Izvor: Direktno.rs

Rio Tinto vedri i oblači Srbijom i zbog litijuma menja trasu pruge Valjevo  Loznica

Čitajte Luftiku na Google vestima

Julija Vojinović

Dodaj komentar

Klikni da objaviš komentar

4.5K Shares
4.5K Shares
Share via
Copy link