Ovim riječima, svoju uspješnu priču predstavlja prvi bh. doktor nauka iz oblasti biomedicinskog inženjeringa, koji je titulu stekao sa samo 28 godina. On je ujedno i jedan od najuticajnihih ljudi svijeta, prema američkom magazinu Marquis. Upravo zato vjerovali smo da je vrijedno čuti njegovu tajnu uspjeha, savjeta za sve ljude na Balkanu, ali i načine na koje se čovjek može uopšte izdvojiti i uspjeti ovdje. Za sebe ističe da je prvenstveno radnik, a je li mu to bilo dovoljno da izgradi karijeru, saznajte u intervjuu koji je Almir Badnjević dao samo za Luftiku.
Još od malih nogu roditelji su i meni i sestri ukazivali na potrebu stvaranja radne navike na svim poljima. Otpočetka smo uvijek pomagali u kući i oko kuće, a prije svega znali da čim dođemo kući treba da završimo školske obaveze. Naši roditelji su se žrtvovali i radili mnogo više, kako bismo mi mogli da imamo sve što je potrebno da bi smo ostvarili svoje želje. Kada vas tako odgoje i kada i sami znate da ste do svakog uspjeha došli isključivo radom, onda je formula jednostavna. Dan danas, svim mladim ljudima uvijek podvlačim da je bitno samo da rade, a uspjeh i rezultati će doći. To je zaista neizostavno.
Pored pokretanja vlastitog biznisa profesor ste na tri fakulteta, a sve to u okviru države BiH. Kako ste uspjeli u tome da ostvarite zamišljeno bez da odete?
Ja sam imao mogućnost da odem u SAD prije upisivanja fakulteta. Međutim, prije mene sestra je upisala Medicinski fakultet UNSA i u roku ga završila, pa sam i ja pošao njenim stopama u Sarajevo, ali na Elektrotehnički fakultet. Po završetku sam počeo da radim u jednoj privatnoj kompaniji, gdje sam stekao osnovna načela rada i rezultata koji se moraju postizati ukoliko želite biti uspješni. Zbog toga ću vječno biti zahvalan svom prvom, sada već rahmetli, direktoru Emiru. Tu se ponovo pokazalo da se rad i znanje cijene, te da je moguće sve u BIH ostvariti što želite. Kasnije je bitno da naučite da slušate savjete i usvajate znanja SAMO onih koji su mnogo uspješniji i iskusniji od vas kako bi ste išli naprijed, a sve „samoproglašene stručnjake“ i one neuspješnije od vas da maksimalno pokušavate NE čuti, jer će vas oni samo sputavati nazad.
Dan danas, svim mladim ljudima uvijek podvlačim da je bitno samo da rade, a uspjeh i rezultati će doći. To je zaista neizostavno.
Kako ocjenjujete današnje stanje u državi i prilike koje se nude unutar okvira države, ali i Balkana?
Stanje u BiH je vrlo slično kao i stanje u svim susjednim državama oko nas. Iako se mnogi neće složiti sa ovim, ali ja na dnevnoj bazi vidim na desetine oglasa za posao u različitim profesijama. S druge strane, kroz dosadašnje iskustvo sa upošljavanjem, mogu reći da mladi ljudi i nisu dovoljno zainteresovani za rad. Kada se diskutuje kući i na društvenim mrežama, tu svi pokazuju želju, međutim, kada dođe vrijeme za stvarni rad, onda vidite koliko oni zaista ne žele raditi. Naravno, uvijek ima izuzetaka. Smatram da su društvene mreže također veliki problem, jer svi gledaju samo neke zvijezde i pozitivne primjere ljudi, te se onda osjećaju nesretnim i nekompletnim, a na poslovima žele da se kroz par godina obezbjede na svim poljima. Sjetimo se, da su naši roditelji živjeli u mnogo uređenijom državi, ali su čitav život sproveli radeći kako bi kupili kuću, auto i slično. Dakle, budimo realni malo.
na dnevnoj bazi vidim na desetine oglasa za posao u različitim profesijama. S druge strane, kroz dosadašnje iskustvo sa upošljavanjem, mogu reći da mladi ljudi i nisu dovoljno zainteresovani za rad.
Jedan ste od najistaknutijih osoba na svijetu prema američkom magazinu Marquis. Šta prema vašem mišljenju treba da posjeduje osoba koja želi da se nađe na ovakvoj listi i zašto ste baš vi jedan od njih?
Marquis kolekcija sadrži biografije 3% najistaknutijih ljudi na svijetu. Ja sam prošle godine pozvan da dostavim svoj CV, te nakon par mjeseci su me obavijestili da je isti prihvaćen. Smatram da biste bili prepoznati da treba da djelujete u vašoj struci, ali na svim pravcima. Dakle, pored što ste dobar naučnik ili dobar menadžer, potrebno je da ste prepoznati u tome i u medijima, da ste društveno odgovorni, da se vaši radovi čitaju širom svijeta i slično.
Koji su glavni ciljevi i zadaci Vaše laboratorije Verlab i koliki je njen doprinos samom razvoju nauke, društva, ali i države?
Laboratorija Verlab je imenovana laboratorija Instituta za mjeriteljstvo BiH za potrebe verifikacije mjerila u zdravstvu na području BiH. Kako radi i šta radi najbolje pokazuje činjenica da smo pozvani od strane WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) na globalni forum o medicinskim uređajima da predstavimo pozitivne prakse usvajanja direktiva i standarda u Svijetu. Ovo je ujedno po prvi put da je neko iz BiH pozvan na globalni forum da aktivno učestvuje, a dodatno još da prikaže pozitivnu praksu.
Marquis kolekcija sadrži biografije 3% najistaknutijih ljudi na svijetu. Ja sam prošle godine pozvan da dostavim svoj CV, te nakon par mjeseci su me obavijestili da je isti prihvaćen.
U zdravstvenom sistemu BiH, zakonske verifikacije koje sprovodi Verlab su povećale tačnost, sigurnost i pouzdanost medicinskih uređaja, a samim tim i dijagnoza i tretmana prema pacijentima. S druge strane, pokazuju se i velike uštede na godišnjim nivoima, koje prelaze i cifru od 2 miliona KM na nivou cijele BiH.
Jeste li ikada poželjeli otići i šta vas je zadržalo u državi?
Svaki dan možemo pročitati vijesti ili biti u situaciju da nam se zgadi življenje u ovoj državi. Međutim, siguran sam da takvih situacija ima i u svim drugim državama, samo kada ste stranac onda baš i niste toliko u toku, jer morate samo da radite. Isto tako, svi mi koji smo bili ovdje za vrijeme agresije na BiH, znamo kako je teško živjeti van svog grada, a pogotovo van svoje države. Mislim na sve nas koji nemamo druge države osim BiH.
Sve te negativne situacije koje nam se serviraju posmatram uglavnom kao novi izazov, te kao još jednu prepreku koju treba zaobići. Ukoliko radite poslove koji nemaju veze sa državom (nemojte misliti da su državne ustanove najbolji poslodavci) možete raditi i živjeti sasvim dobro. Iz svog slučaja mogu reći da je sve moguće postići, kako na evropskim, tako i na svjetskim nivoima, samo ako se dobro organizujete i postavite jasne ciljeve.
Koji je vaš savjet mladima, ali i starijima kada je u pitanju razvoj karijere na Balkanu?
Kao što sam tada rekao i na CEO, rad, rad i samo rad. I ne zaboravite: „svakog se jutra u Africi probudi jedna gazela. Ona zna da čim otvori oči, mora trčati brže od najbržeg lava, inače će biti pojedena. Isto tako, svakog se jutra u Africi probudi i jedan lav. On zna da mora trčati brže od najsporije gazele, inače će umrijeti od gladi. Dakle, nije važno da li ste lav ili gazela. Čim sunce izađe, bolje vam je da počnete trčati (raditi).
Dodaj komentar