Magazin Novi Sad

Kineska kompanija sa crne liste Svetske banke započela kopanja na Šodrošu

Sodros-1-Mileva-Sotirovic
Foto: Mileva Sotirović

U Novom Sadu postoje kružoci koji kazuju da se vlast pretvorila u aparat za uslišavanje želja investitora umesto potreba građana koje zastupaju. Građani su nedavno podneli gotovo 15.000 primedbi na Nacrt Generalnog urbanističkog plana za Novi Sad do 2030. godine – čime su jasno i nedvosmisleno rekli “ne” planu grada i zatražili da se on povuče.

Tenzije su rasle godinama, a Novosađani svedoče da je trenutno u toku urbanističko – investitorski rat gde vlast i investitori nastoje da grad nepovratno isporuče u privatne ruke i faktički ga preotmu od građana.

Tako su i pre par dana, bez ikakve prethodne najave, započeta geološka i hidrološka istraživanja tla na potezu Šodroša (poslednje prirodne zelene oaze grada) za potrebe projekta izgradnje četvrtog mosta u Novom Sadu. Javnost uopšte nije bila informisana o bušotinama koje na neobeleženom prostoru izvodi kineska državna kompanija CRBC.

Daniela Stojković Jovanović, predsedavajuća NVO Svet i Dunav u razgovoru za Luftiku kaže da su građani dobijali informacije da su na vodnom području u toku neobični radovi. Aktivisti NVO Svet i Dunav uputili su se ka Šodrošu da posete radnike iz Hidrozavoda DTD koji su im rekli da rade na ispitivanju, odnosno uzorkovanju tla za potrebe studije o izvodljivosti projekta izgradnje mosta – a da su angažovani od kineske državne kompanije CRBC.

– U predelu koji je već pod zaštitom, Spomenik prirode Ribarsko ostrvo, naišli smo na grupu radnika i na velike mašine, pritom, vrlo stare a njihov uticaj je vrlo upitan, jer rade na naftu. Opravdano sumnjamo na zagađenje. Na parcelama na kojima se vrši hidrogeološko ispitivanje tla gradilište uopšte nije bilo obeleženo. Tek su kasnije koliko-toliko obeležili pojedine rupe da se vidi da su u toku radovi, ali dosta rupa su još uvek apsolutno neobeležene i otvorene, što je veliki problem.

Ono što je posebno zabrinjavajuće je da je Hidrozavod DTD angažovala kineska državna kompanija CRBC, kako smo saznali, na osnovu dogovora sa Vladom Srbije. Mi se pitamo kad je objavljen konkurs, tender? To pitanje ostaje potpuno nejasno. Mnogo je stvari koje su sporne u vezi ovih istraživanja – kaže Daniela i dodaje:

– Zabrinuti smo jer su i sami radnici Hidrozavoda DTD nekoliko puta ponovili da su kineski partneri krajnje nepouzdani, da zahteve menjaju naprasno, da kasne sa dokumentacijom.

daniela-stojkovic
Printscreen/Youtube/kanal9tvns

Kad su vršena ispitivanja na samom Dunavu u jednom momentu je bilo dogovoreno da se buši na 30 metara dubine, da bi već sledećeg tražili da se buši na 50 metara. Dakle, radi se o kompaniji koja je na crnoj listi Svetske banke. Upravo je poznata po tome što projekte izvodi bez svih sakupljenih, neophodnih studija – zaključuje za Luftiku Daniela Stojković Jovanović, predsedavajuća NVO Svet i Dunav.

Ista kompanija je novembra prošle godine kompanija kažnjena sa 200.000 evra zbog pomora riba i uništavanja drugog živog sveta u reci Tari tokom izgradnje autoputa u Crnoj Gori.

Podsetimo, NVO Svet i Dunav se obratila i Sekretarijatu Bernske konvencije, koji je – uvažio njihovu žalbu. Oni su posegnuli za poslednjim pravnim lekom kada gradske, pokrajinske i republičke vlasti nisu ispunile zahtev da se područje Kameničke ade, Šodroša i Dunavca sačuva od planirane urbanizacije i upiše u katastar.

U odgovoru iz Strazbura navedeno je da će žalba biti razmotrena na drugom sastanku Biroa, koji je zakazan za 15. i 16. septembar ove godine. Sekretarijat je zatražio od Ministarstva za zaštitu životne sredine Republike Srbije da do 15. jula iznese zvaničan stav o ovoj žalbi.

Zbog svega navedenog, NVO Svet i Dunav zajedno sa drugim ekološkim, građanskim, nevladinim organizacijama i inicijativama najavljuje protest za subotu, 26. februar sa početkom u 14 časova na kom će tražiti povlačenje Nacrta Generalnog urbanističkog plana Novi Sad 2030 i moratorijum na sve radove do odluke Bernske konvencije, uključujući i stopiranje pomenutih, započetih radova.

Okupljanje je kod Brodogradilišta odakle će građani krenuti prema kružnom toku na Bulevaru Evrope, lokaciji na kojoj je predviđena gradnja mosta.

Nacrt četvrtog mosta u Novom Sadu je usvojen u avgustu 2021. godine. Most-obilaznica je sada usmeren na novi GUP koji još nije ni usvojen a projekat njegove izgradnje nikada i nigde nije predočen javnosti.

Ali zato jeste gradnja i to iznebuha. 10. februara ministar Tomislav Momirović i gradonačelnik Miloš Vučević najavili su početak gradnje mosta za mesec i po dana dok projekta još uvek nema nigde. Čak i radovi za potrebe studije o izvodljivosti projekta izgradnje mosta nisu najavljeni, a otpočeti su, dok se naša zemlja buši a da mi ne znamo ništa o tome.

Da li građanima treba, može, mora ili baš i ne mora da se precizirano, jasno i nedvosmisleno predoči sve što se radi i planira da se radi? Ili je pak, u demokratiji dovoljno da se gradnja mosta najavi od strane najviših državnih zvaničnika poput groma iz vedra neba i u očiglednoj žurbi – pa da nešto, sve ili svašta u celoj priči o transparentnosti i proceduri, jednostavno – ne štima.

Reklo bi se, vrlo neozbiljna predstava i pristup za ozbiljne građane Novog Sada od strane onih koji im služe, ili bi trebali to da rade.

Šodroš, poslednje prirodno blago Novog Sada nemerljivo novcem, izmereno lepotom

Čitajte Luftiku na Google vestima

383 Shares
383 Shares
Share via
Copy link