Lifestyle

Deca koja provode više vremena u prirodi su mentalno zdraviji ljudi kad odrastu

Nauka je dokazala da okolina u kojoj odrastamo, hrana koju jedemo i vazduh koji dišemo umnogome utiče na naš dalji razvoj i zdravlje tokom života. Samo posmatrajući decu koja odrastaju na selu, njihov nivo zdravo usmerene energičnosti i “žilavosti”, lako se uočava i laičkim okom identifikuje razlika u odnosu na gradsku decu koja u modernom dobu čitave godine provode uz konzole, računare i igrice.

Nova istraživanja ukazala su na značaj prirode u formiranju mentalno zdravih odraslih ličnosti. Pesak, kofice, lopatice, trava, lopta i blato važni su za mentalni razvoj deteta.

Mentalno zdravlje podložno je negativnom uticaju urbane sredine zahvaljujući buci, gužvi, nedostatku zelenih površina i slično. Deca koja žive urbanim stilom života potencijalno imaju lošiji kvalitet života, manjak samopouzdanja, krhkije mentalno zdravlje i veću telesnu težinu.

Deca koja imaju sreću da odrastaju u prirodnom okruženju imaju veće predispozicije da kada odrastu budu mentalno zdravije osobe, objavljeno je u okviru Međunarodnog dnevnika o ekološkom uticaju na zdravlje (International Journal od Environmental Health Research-a).

Ova istraživanja pokrenula su analizu prioriteta kada je u pitanju planiranje urbanizacije za nadolazeće generacije.

Istraživanje je uključilo 3 585 odraslih, starosti 18-75 godina u 4 evropska grada, a postavljena pitanja bila su koliko često su kao deca odlazili u prirodu, a koliko često to čine sada kada su odrasli.

Ispitanici su, takođe, ocenjivali svoje mentalno zdravlje u proteklih mesec dana na osnovu psihološkog testa. Ispostavilo se da su teže mentalne tegobe imali odrasli koji su kao deca manje vremena provodili igrajući se u prirodi.

Naučnici su istakli i značaj studije za podizanje svesti o tome koliko vreme provedeno u prirodi u životnom dobu deteta ima odraz na stav odrasle osobe o značaju prirode i mentalnog zdravlja.

Dugačka je lista koristi koja proizilazi iz boravka u prirodi, kao što je smanjenje rizika od nastanka dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih oboljenja, iznenadne smrti, prevremenih porođaja, visokog pritiska i smanjenje stresa generalno i slično.

Nedostatak istraživanja postoji oko toga koliko je vremena konkretno potrebno da dete provodi napolju kako bi imalo dobro mentalno zdravlje u odraslom dobu, a na ova i druga pitanja bi trebalo da odgovore neka buduća istraživanja, piše ddl.

Korona virus i mentalno zdravlje: Da li i vi patite od „koronesanice“ i šta možete da uradite

Čitajte Luftiku na Google vestima

Antonije Kosanović

Traži smisao u vreme besmisla, rečima potkradajući emocije.

Dodaj komentar

Klikni da objaviš komentar

42 Shares
Share via
Copy link